Ispravka greske u katastarskom operatu
PostPosted:Tue Jun 25, 2019 3:47 pm
ISPRAVKA GREŠKE U KATASTARSKOM OPERATU
Zakon o premjeru i katastru nekretnina
član 157
Ako nije u pitanju greška koja je nastala prilikom unošenja podataka u katastarski operat, nego se radi o neriješenim imovinsko-pravnim odnosima između tužioca kao kupca predmetne parcele i njegove sestre za rješavanje je nadležan sud u građanskom postupku, a ne službe koje vode postupak upisa podataka u katastarski operat, jer one nisu nadležne da odlučuju o utvrđivanju bilo kakvih prava na nekretninama.
Obrazloženje:
"Analizom citiranih i drugih odredaba Zakona o premjeru i katastru nekretnina, a imajući u vidu i nadležnost opštinskih organa uprave u postupku utvrđivanja prava upisanih u katastarskom operatu po tom Zakonu, sud zaključuje da opštinska uprava za geodetske poslove i katastar nekretnina, po odredbama člana 157. tog Zakona, u katastarskom operatu može zakonito zaključkom vršiti ispravku samo onih (očiglednih i nesumnjivih) grešaka koje su nastale prilikom unošenja podataka u katastarski operat (kao što su očigledne greške u imenima lica koja su titulari upisanih prava, ili očigledne greške u pogledu naziva, površine, oblika, kulture, klase i drugih sadržaja upisanih u katastarskom operatu), i to ukoliko u postupku utvrdi da se podaci koji su uneseni u katastarski operat ne slažu sa stvarnim podacima.
Međutim, sud smatra da se na osnovu odredaba člana 157. Zakona o premjeru i katastru nekretnina ne mogu zakonito vršiti ispravke podataka koji se odnose na bilo koja stvarna prava lica koja su u katastru upisana kao titulari tih prava, i to bez obzira da li su kao titulari prava upisani u postupku izlaganja podataka na javni uvid koja je provedena po istom Zakonu, ili je upis izvršen na osnovu isprava podobnih za takav upis.
Ovo stoga što iz odredaba člana 80. Zakona o premjeru i katastru nekretnina jasno proizilazi da se protiv rješenja komisije za izlaganje podataka može izjaviti žalba, ali samo u pogledu utvrđenih podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljišta, a da se u pogledu utvrđivanja prava na nekretninama ne može zakonito izjaviti žalba, nego se samo može pokrenuti spor kod nadležnog suda (u roku od 30 dana po prijemu rješenja).
U konkretnom slučaju, iz činjenica predmeta nespornim proizilazi da je tužilac izjavio prigovor prilikom izlaganja podataka, i da se taj prigovor, prema njegovim navodima, nije odnosio na podatke premjera i katastarskog klasiranja zemljišta, nego na utvrđivanja prava na nekretninama, o čemu po odredbama člana 80. stav 2. Zakona o premjeru i katastru nekretnina nije nadležan da odlučuje prvostepeni organ, nego sud u parničnom postupku.
Stoga je sud zaključio da je prvostepeni organ pravilno postupio kada je predmetnim prvostepenim rješenjem odbio zahtjev tužioca za ispravku greške u katastarskom operatu, budući da iz činjenica predmeta nespornim proizilazi da se ne radi o očiglednoj greški kakva se podrazumijeva po odredbama člana 157. Zakona o premjeru i katastru nekretnina, tj. o greški koja je nastala prilikom unošenja podataka u katastarski operat, nego se radi o neriješenim imovinsko-pravnim odnosima između tužioca kao kupca predmetne parcele i njegove sestre (tj. zainteresovanog lica iz ovog upravnog spora), kao prodavca, za čije rješavanje nije nadležan prvostepeni organ, nego sud u građanskom postupku.
Da se u konkretnom slučaju radi o neriješenim imovinsko-pravnim odnosima između tužioca kao kupca predmetne parcele i njegove sestre vidljivo je iz samog zahtjeva, kao i navoda tužioca datih tokom postupka i u predmetnoj tužbi, iz kojih jasno proizilazi da tužilac, gledano u suštini, u ovoj upravnoj stvari i ne traži ispravku greške u katastarskom operatu, nego utvrđivanje da je korisnik predmetne parcele njegova sestra (tj. zainteresovano lice iz ovog upravnog spora), sa dijelom od 1/1, za koji zahtjev prvostepeni organ nije stvarno nadležan, s obzirom da o stvarnim pravima na nekretninama, uključujući i posjedovna, odlučuje isključivo sud, a ne organi uprave.
Upravo iz razloga da službe koje vode postupak upisa podataka u katastarskom operatu nisu nadležne da odlučuju o utvrđivanju bilo kakvih prava na nekretninama (osim ukoliko im takvu nadležnost daje poseban zakon), zbog čega je odredbama člana 80. stav 3. Zakona o premjeru i katastru nekretnina propisano da se, u pogledu utvrđivanja prava na nekretninama, može pokrenuti spor kod nadležnog suda, a da se ne može izjaviti žalba.
Iz istog razloga je odredbama člana 139. istog Zakona propisano da se promjene koje u katastru nekretnina nastanu u upisanim pravima na nekretninama provode: 1. kad je to zakonom određeno, 2. na osnovu pravnosnažne odluke nadležnog organa i 3. na osnovu ugovora iz člana 15. stav 4. tog Zakona.
S obzirom da iz činjenica predmeta u konkretnom slučaju nespornim proizilazi da tužilac za upis promjene korisnika u katastarskom operatu ne raspolaže nijednim od navedena tri pravna osnova iz člana 139. Zakona o premjeru i katastru nekretnina, sud cijeni da bi zahtjev tužioca bio neosnovan čak i da je formulisan i tretiran na načina da se, umjesto ispravke greške, traži upis promjena korisnika u katastarskom operatu."
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, 03 0 U 016116 17 U od 27.12.2018. godine)
Zakon o premjeru i katastru nekretnina
član 157
Ako nije u pitanju greška koja je nastala prilikom unošenja podataka u katastarski operat, nego se radi o neriješenim imovinsko-pravnim odnosima između tužioca kao kupca predmetne parcele i njegove sestre za rješavanje je nadležan sud u građanskom postupku, a ne službe koje vode postupak upisa podataka u katastarski operat, jer one nisu nadležne da odlučuju o utvrđivanju bilo kakvih prava na nekretninama.
Obrazloženje:
"Analizom citiranih i drugih odredaba Zakona o premjeru i katastru nekretnina, a imajući u vidu i nadležnost opštinskih organa uprave u postupku utvrđivanja prava upisanih u katastarskom operatu po tom Zakonu, sud zaključuje da opštinska uprava za geodetske poslove i katastar nekretnina, po odredbama člana 157. tog Zakona, u katastarskom operatu može zakonito zaključkom vršiti ispravku samo onih (očiglednih i nesumnjivih) grešaka koje su nastale prilikom unošenja podataka u katastarski operat (kao što su očigledne greške u imenima lica koja su titulari upisanih prava, ili očigledne greške u pogledu naziva, površine, oblika, kulture, klase i drugih sadržaja upisanih u katastarskom operatu), i to ukoliko u postupku utvrdi da se podaci koji su uneseni u katastarski operat ne slažu sa stvarnim podacima.
Međutim, sud smatra da se na osnovu odredaba člana 157. Zakona o premjeru i katastru nekretnina ne mogu zakonito vršiti ispravke podataka koji se odnose na bilo koja stvarna prava lica koja su u katastru upisana kao titulari tih prava, i to bez obzira da li su kao titulari prava upisani u postupku izlaganja podataka na javni uvid koja je provedena po istom Zakonu, ili je upis izvršen na osnovu isprava podobnih za takav upis.
Ovo stoga što iz odredaba člana 80. Zakona o premjeru i katastru nekretnina jasno proizilazi da se protiv rješenja komisije za izlaganje podataka može izjaviti žalba, ali samo u pogledu utvrđenih podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljišta, a da se u pogledu utvrđivanja prava na nekretninama ne može zakonito izjaviti žalba, nego se samo može pokrenuti spor kod nadležnog suda (u roku od 30 dana po prijemu rješenja).
U konkretnom slučaju, iz činjenica predmeta nespornim proizilazi da je tužilac izjavio prigovor prilikom izlaganja podataka, i da se taj prigovor, prema njegovim navodima, nije odnosio na podatke premjera i katastarskog klasiranja zemljišta, nego na utvrđivanja prava na nekretninama, o čemu po odredbama člana 80. stav 2. Zakona o premjeru i katastru nekretnina nije nadležan da odlučuje prvostepeni organ, nego sud u parničnom postupku.
Stoga je sud zaključio da je prvostepeni organ pravilno postupio kada je predmetnim prvostepenim rješenjem odbio zahtjev tužioca za ispravku greške u katastarskom operatu, budući da iz činjenica predmeta nespornim proizilazi da se ne radi o očiglednoj greški kakva se podrazumijeva po odredbama člana 157. Zakona o premjeru i katastru nekretnina, tj. o greški koja je nastala prilikom unošenja podataka u katastarski operat, nego se radi o neriješenim imovinsko-pravnim odnosima između tužioca kao kupca predmetne parcele i njegove sestre (tj. zainteresovanog lica iz ovog upravnog spora), kao prodavca, za čije rješavanje nije nadležan prvostepeni organ, nego sud u građanskom postupku.
Da se u konkretnom slučaju radi o neriješenim imovinsko-pravnim odnosima između tužioca kao kupca predmetne parcele i njegove sestre vidljivo je iz samog zahtjeva, kao i navoda tužioca datih tokom postupka i u predmetnoj tužbi, iz kojih jasno proizilazi da tužilac, gledano u suštini, u ovoj upravnoj stvari i ne traži ispravku greške u katastarskom operatu, nego utvrđivanje da je korisnik predmetne parcele njegova sestra (tj. zainteresovano lice iz ovog upravnog spora), sa dijelom od 1/1, za koji zahtjev prvostepeni organ nije stvarno nadležan, s obzirom da o stvarnim pravima na nekretninama, uključujući i posjedovna, odlučuje isključivo sud, a ne organi uprave.
Upravo iz razloga da službe koje vode postupak upisa podataka u katastarskom operatu nisu nadležne da odlučuju o utvrđivanju bilo kakvih prava na nekretninama (osim ukoliko im takvu nadležnost daje poseban zakon), zbog čega je odredbama člana 80. stav 3. Zakona o premjeru i katastru nekretnina propisano da se, u pogledu utvrđivanja prava na nekretninama, može pokrenuti spor kod nadležnog suda, a da se ne može izjaviti žalba.
Iz istog razloga je odredbama člana 139. istog Zakona propisano da se promjene koje u katastru nekretnina nastanu u upisanim pravima na nekretninama provode: 1. kad je to zakonom određeno, 2. na osnovu pravnosnažne odluke nadležnog organa i 3. na osnovu ugovora iz člana 15. stav 4. tog Zakona.
S obzirom da iz činjenica predmeta u konkretnom slučaju nespornim proizilazi da tužilac za upis promjene korisnika u katastarskom operatu ne raspolaže nijednim od navedena tri pravna osnova iz člana 139. Zakona o premjeru i katastru nekretnina, sud cijeni da bi zahtjev tužioca bio neosnovan čak i da je formulisan i tretiran na načina da se, umjesto ispravke greške, traži upis promjena korisnika u katastarskom operatu."
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, 03 0 U 016116 17 U od 27.12.2018. godine)