Krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa - Psihički odnos učinitelja prema posljedici
PostPosted:Sun Dec 13, 2020 3:30 pm
Krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa - Psihički odnos učinitelja prema posljedici– Teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa iz člana 336. stav 2. u vezi sa članom 332. stav 1. KZ FBiH
PSIHIČKI ODNOS UČINITELJA PREMA DJELU PROCJENJUJE SE I PREMA NJEGOVOM ODNOSU PREMA POSLJEDICI RADNJE UČINJENJA TE, BUDUĆI DA JE KOD KRIVIČNOG DJELA TEŠKA KRIVIČNA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA IZ ČLANA 336. STAV 2. U VEZI SA ČLANOM 332. STAV 1. KZ FBIH PROUZROKOVANJE SMRTI JEDNE ILI VIŠE OSOBA KVALIFIKATORNA OKOLNOST U ODNOSU NA KOJU KAO TEŽU POSLJEDICU OVOG KRIVIČNOG DJELA, PO PRIRODI STVARI, JE MOGUĆ SAMO NEHAT, PSIHIČKI ODNOS UČINITELJA PREMA OSNOVNOM DJELU SE PROCJENJUJE U ODNOSU NA OSNOVNU POSLJEDICU – UGROŽAVANJE JAVNOG PROMETA I DOVOĐENJE U OPASNOST ŽIVOTA LJUDI ILI IMOVINE VEĆIH RAZMJERA.
Iz obrazloženja:
„Sadržaj prethodno prezentovanih žalbenih navoda po ocjeni ovog suda ukazuje da branilac subjektivni odnos optuženog u odnosu na predmetno krivično djelo koji se po nalaženju prvostepenog suda kreće u okvirima eventualnog umišljaja, pogrešno razmatra i cijeni isključivo u odnosu na nastupjelu smrt njegovog suvozača oštećenog I.P., gubeći iz vida da je kod krivičnog djela Teška krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja iz člana 336. stav 2. u vezi sa članom 332. stav 1. KZ FBiH (za koje se optuženi tereti), smrtna posljedica kao kvalifikatorna okolnost uvijek u sferi nehatnog postupanja optuženog temeljem koje osnovno krivično djelo ugrožavanje javnog saobraćaja (u ovom slučaju izvršenog sa eventualnim umišljajem) iz stava 1. člana 332. KZ FBiH, prerasta u Teško krivično djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja iz stava 2. člana 336. KZ FBiH. Dakle, zaključak prvostepenog suda da je optuženi A.Č. predmetno krivično djelo izvršio sa eventualnim umišljajem zasnovan je na utvrđenju suda da je optuženi bezobzirno kršio saobraćajne propise na način bliže opisan u izreci pobijane presude i da je usljed takve vožnje i propusta bio svjestan da ugrožava bezbjednost javnog saobraćaja i da dovodi u konkretnu opasnost imovinu većeg obima i živote drugih učesnika u saobraćaju i da je pristao na tu posljedicu, pa kako je usljed konkretnog inkriminisanog postupanja optuženog nastupila i daljnja posljedica u vidu smrti oštećenog I.P. (kao kvalifikatorna okolnost), izveden je konačan, a po ocjeni ovog suda u svemu pravilan zaključak da su u konkretnom slučaju ostvarena sva bitna obilježja predmetnog krivičnog djela i da je od strane prvostepenog suda, suprotno stava branioca, izvršena pravilna primjena krivičnog zakona.“
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 06 0 K 011990 19 Kž od 09.07.2019. godine)
Izvor: Krivicno pravo u praksi
PSIHIČKI ODNOS UČINITELJA PREMA DJELU PROCJENJUJE SE I PREMA NJEGOVOM ODNOSU PREMA POSLJEDICI RADNJE UČINJENJA TE, BUDUĆI DA JE KOD KRIVIČNOG DJELA TEŠKA KRIVIČNA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA IZ ČLANA 336. STAV 2. U VEZI SA ČLANOM 332. STAV 1. KZ FBIH PROUZROKOVANJE SMRTI JEDNE ILI VIŠE OSOBA KVALIFIKATORNA OKOLNOST U ODNOSU NA KOJU KAO TEŽU POSLJEDICU OVOG KRIVIČNOG DJELA, PO PRIRODI STVARI, JE MOGUĆ SAMO NEHAT, PSIHIČKI ODNOS UČINITELJA PREMA OSNOVNOM DJELU SE PROCJENJUJE U ODNOSU NA OSNOVNU POSLJEDICU – UGROŽAVANJE JAVNOG PROMETA I DOVOĐENJE U OPASNOST ŽIVOTA LJUDI ILI IMOVINE VEĆIH RAZMJERA.
Iz obrazloženja:
„Sadržaj prethodno prezentovanih žalbenih navoda po ocjeni ovog suda ukazuje da branilac subjektivni odnos optuženog u odnosu na predmetno krivično djelo koji se po nalaženju prvostepenog suda kreće u okvirima eventualnog umišljaja, pogrešno razmatra i cijeni isključivo u odnosu na nastupjelu smrt njegovog suvozača oštećenog I.P., gubeći iz vida da je kod krivičnog djela Teška krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja iz člana 336. stav 2. u vezi sa članom 332. stav 1. KZ FBiH (za koje se optuženi tereti), smrtna posljedica kao kvalifikatorna okolnost uvijek u sferi nehatnog postupanja optuženog temeljem koje osnovno krivično djelo ugrožavanje javnog saobraćaja (u ovom slučaju izvršenog sa eventualnim umišljajem) iz stava 1. člana 332. KZ FBiH, prerasta u Teško krivično djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja iz stava 2. člana 336. KZ FBiH. Dakle, zaključak prvostepenog suda da je optuženi A.Č. predmetno krivično djelo izvršio sa eventualnim umišljajem zasnovan je na utvrđenju suda da je optuženi bezobzirno kršio saobraćajne propise na način bliže opisan u izreci pobijane presude i da je usljed takve vožnje i propusta bio svjestan da ugrožava bezbjednost javnog saobraćaja i da dovodi u konkretnu opasnost imovinu većeg obima i živote drugih učesnika u saobraćaju i da je pristao na tu posljedicu, pa kako je usljed konkretnog inkriminisanog postupanja optuženog nastupila i daljnja posljedica u vidu smrti oštećenog I.P. (kao kvalifikatorna okolnost), izveden je konačan, a po ocjeni ovog suda u svemu pravilan zaključak da su u konkretnom slučaju ostvarena sva bitna obilježja predmetnog krivičnog djela i da je od strane prvostepenog suda, suprotno stava branioca, izvršena pravilna primjena krivičnog zakona.“
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 06 0 K 011990 19 Kž od 09.07.2019. godine)
Izvor: Krivicno pravo u praksi