Naknada nematerijalne stete
PostPosted:Mon Apr 29, 2019 2:13 pm
NAZIV SUDA VRHOVNI SUD FBIH
BROJ PREDMETA 51 0 P 073062 15 Rev
SENTENCA Naknada nematerijalne štete isplaćena radniku po osnovu osiguranja od nesretnog slučaja (ugovorenog kao osiguranje od odgovornosti) uračunava se u iznos štete koju mu poslodavac duguje iz osnova odgovornosti za štetu i takvo uračunavanje vrši se samo kada je poslodavac ugovaratelj i uplatitelj premije.
PRAVNA OBLAST GRAĐANSKA
PRAVNI INSTITUTI Naknada nematerijalne štete
PRIMJENJENI PROPIS
naziv propisa, broj člana i broj(evi) službenog glasila u kojem je propis objavljen 948. stav 3. ZOO
PRETHODNE ODLUKE
broj(evi) predmeta i naziv suda koji je donio odluku 51 0 P 073062 13 P Općinski sud u Travniku
51 0 P 073062 15 Gž Kantonalni sud u Novom Travniku
ODLUKA USTAVNOG SUDA BiH
Pripremila: Amira Sadović
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
VRHOVNI SUD
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Broj: 51 0 P 073062 15 Rev
Sarajevo, 14.11.2018. godine
Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, u vijeću sastavljenom od sudija Nezirović Gorana, kao predsjednika vijeća, Sadović Amire i Hulusija Emine, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Š.H. iz Z., koju zastupa punomoćnik B. A., advokat iz T., Ul. B. br. 155., protiv tuženog Srednjobosanski kanton, Ministarstvo pravosuđa, koga zastupa Kantonalno javno pravobraniteljstvo Vitez, radi naknade štete, vs. 15.000,00 KM, odlučujući o reviziji tužiteljice izjavljenoj protiv presude Kantonalnog suda u Novom Travniku broj: 51 0 P 073062 15 Gž od 18.09.2015. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 14.11.2018. godine donio je
P R E S U D U
Revizija se odbija.
O b r a z l o ž e n j e
Prvostepenom presudom Općinskog suda u Travniku broj 51 0 P 073062 13 P od 30.01.2015. godine odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži da se obaveže tuženi da joj na ime pravične novčane naknade nematerijalne štete isplati iznos od 7.750,00 KM na ime duševnih bolova zbog umanjenja opće životne aktivnosti, iznos od 3.100,00 KM na ime pretrpljenih fizičkih bolova, iznos od 2.150,00 KM na ime pretrpljenog straha i iznos od 2.000,00 KM na ime duševnih bolova zbog naruženosti, sve sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 19.4.2013. godine.
Tom presudom naloženo je tužiteljici da tuženom naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 60,48 KM, u roku od 30 dana od dana dostave presude.
Drugostepenom presudom Kantonalnog suda u Novom Travniku broj: 51 0 P 073062 15 Gž od 18.09.2015. godine žalba tužiteljice odbijena je kao neosnovana i prvostepena presuda potvrđena.
Protiv drugostepene presude tužiteljica je blagovremeno izjavila reviziju zbog povrede odredaba parničnog postupka učinjene u postupku pred drugostepenim sudom i zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se revizija uvaži i tužbenom zahtjevu udovolji primjenom člana 948. stav 2. ZOO ili ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
U odgovoru na reviziju tuženi je predložio da se revizija odbije kao neosnovana.
Revizija nije osnovana.
Predmet tužbe je zahtjev tužiteljice kojim traži da joj tuženi na ime pravične novčane naknade nematerijalne štete isplati ukupan iznos od 15.000,00 KM.
Odlučujući o predmetnom tužbenom zahtjevu nižestepeni sudovi su utvrdili da je dana 22.04.2008. godine tužiteljica pala niz stepenice silazeći iz potkrovlja zgrade Općinskog suda u Travniku koje nisu bile izgrađene u skladu sa pravilima građevinske struke, a prilikom pada tužiteljica je zadobila teške tjelesne povrede opisane u prijavi nesretnog slučaja i prijavi o nesreći na poslu. Tuženi je sa osiguravajućom kućom „S. O.“ d.d. Sarajevo imao zaključenu policu kolektivnog osiguranja od nezgode, pa je tužiteljica sa tom osiguravajućom kućom zaključila sudsku nagodbu i naplatila ukupan iznos od 20.000,00 KM, što u toku postupka nije bilo sporno. Nadalje je utvrđeno da je tuženi kao poslodavac policu kolektivnog osiguranja i premiju plaćao svojim sredstvima.
Na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestepeni sudovi su donijeli pravilnu i zakonitu presudu kada su tužbeni zahtjev odbili kao neosnovan uz obrazloženje da se polica osiguranja koju je tuženi zaključio sa osiguravajućom kućom „S. O“ smatra osiguranjem od odgovornosti te da se u takvom slučaju iznosi isplaćeni zaposleniku na temelju tog osiguranja, trebaju uračunati u iznos naknade štete za koju odgovara poslodavac zbog nezgode na poslu.
Tužiteljica prigovara povredi odredaba parničnog postupka učinjenih u postupku pred drugostepenim sudom, međutim u vezi sa tim prigovorom ne navodi određeno ni jedan konkretan prigovor procesno-pravne prirode, a da je bio od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude (član 209. ZPP), već prigovara na primjenu materijalnog prava. Kako nisu počinjene povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud u skladu sa odredbom člana 241. ZPP pazi po službenoj dužnosti, to nije ostvaren razlog povrede odredaba parničnog postupka iz člana 240. stav 1. tačka 1. ZPP.
Nije ostvaren ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava (član 240. stav 1. tačka 2. ZPP).
Tužiteljica insistira na tvrdnji da iz predmetne police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja ne proizilazi da je osiguranu sumu u iznosu od 20.000,00 KM primila po osnovu osiguranja od odgovornosti, naprotiv da je taj iznos primila po osnovu osiguranja tzv. kolektivne nezgode za pretrpljenu invalidnost. Pozivajući se na odredbu člana 948. stav 2. ZOO revidentica smatra da je dozvoljeno kumuliranje pripadajuće naknade i osigurane svote nematerijalne štete, pa da prema tome iznos koji joj je isplaćen na temelju konkretnog osiguranja zaposlenika tuženog, ne treba da se odbija od ukupno pripadajuće naknade nematerijalne štete, već se kumulira sa ovom, budući da se radi o osiguranju ugovorenom u korist zaposlenika kao osiguranika. Nadalje smatra da konkretno nije bilo odlučno ko je plaćao premiju, odnosno čijim novcem je premija plaćena, već da je bilo odlučno to, ko je osiguranik u čiju je korist ugovor zaključen.
Suprotno revizijskim navodima, iznos od 20.000,00 KM tužiteljici nije isplaćen kao osigurana svota po osnovu ugovora o osiguranju osoba, već je riječ o naknadi isplaćenoj po osnovu osiguranja od posljedica nesretnog slučaja ugovorenog kao osiguranje od odgovornosti, pa se s obzirom na odredbu člana 948. stav 3. ZOO na konkretan slučaj ne odnosi odredba iz stava 2. tog člana kojom se priznaje kumuliranje naknade i osigurane svote. Naime, prema stajalištu i sudske prakse i sukladno odštetnoj prirodi ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, iznos koji radnik primi na ime osigurane svote i ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, uračunava se u iznos štete koju mu poslodavac duguje iz osnova odgovornosti za štetu. Važno je istaknuti da se takvo uračunavanje iznosa vrši samo u slučajevima kada je poslodavac ugovaratelj i uplatitelj premije, a u konkretnom slučaju (što u postupku i nije bilo sporno) premija osiguranja od nezgode vršena je isključivo iz sredstava poslodavca. Budući da je tužiteljica zaključila sudsku nagodbu na iznos od 20.000,00 KM i da konačno opredjeljenim tužbenim zahtjevom u ovoj pravnoj stvari potražuje iznos od 13.200,00 KM, to po ocjeni i ovoga suda tužiteljica bi imala pravo na naknadu štete u ovoj pravnoj stvari samo u slučaju da je visina nematerijalne štete utvrđena u iznosu većem od ugovorene svote temeljem police kolektivnog osiguranja, odnosno da je sudskom nagodbom dobila iznos manji od onog koji potražuje tužbom u ovoj parnici. Stoga su nižestepeni sudovi pravilno primijenili član 948. stav 3. ZOO.
Kako ne stoje revizijski razlozi, a ni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, to je primjenom člana 248. ZPP reviziju valjalo odbiti.
Predsjednik vijeća
Nezirović Goran
BROJ PREDMETA 51 0 P 073062 15 Rev
SENTENCA Naknada nematerijalne štete isplaćena radniku po osnovu osiguranja od nesretnog slučaja (ugovorenog kao osiguranje od odgovornosti) uračunava se u iznos štete koju mu poslodavac duguje iz osnova odgovornosti za štetu i takvo uračunavanje vrši se samo kada je poslodavac ugovaratelj i uplatitelj premije.
PRAVNA OBLAST GRAĐANSKA
PRAVNI INSTITUTI Naknada nematerijalne štete
PRIMJENJENI PROPIS
naziv propisa, broj člana i broj(evi) službenog glasila u kojem je propis objavljen 948. stav 3. ZOO
PRETHODNE ODLUKE
broj(evi) predmeta i naziv suda koji je donio odluku 51 0 P 073062 13 P Općinski sud u Travniku
51 0 P 073062 15 Gž Kantonalni sud u Novom Travniku
ODLUKA USTAVNOG SUDA BiH
Pripremila: Amira Sadović
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
VRHOVNI SUD
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Broj: 51 0 P 073062 15 Rev
Sarajevo, 14.11.2018. godine
Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, u vijeću sastavljenom od sudija Nezirović Gorana, kao predsjednika vijeća, Sadović Amire i Hulusija Emine, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Š.H. iz Z., koju zastupa punomoćnik B. A., advokat iz T., Ul. B. br. 155., protiv tuženog Srednjobosanski kanton, Ministarstvo pravosuđa, koga zastupa Kantonalno javno pravobraniteljstvo Vitez, radi naknade štete, vs. 15.000,00 KM, odlučujući o reviziji tužiteljice izjavljenoj protiv presude Kantonalnog suda u Novom Travniku broj: 51 0 P 073062 15 Gž od 18.09.2015. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 14.11.2018. godine donio je
P R E S U D U
Revizija se odbija.
O b r a z l o ž e n j e
Prvostepenom presudom Općinskog suda u Travniku broj 51 0 P 073062 13 P od 30.01.2015. godine odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži da se obaveže tuženi da joj na ime pravične novčane naknade nematerijalne štete isplati iznos od 7.750,00 KM na ime duševnih bolova zbog umanjenja opće životne aktivnosti, iznos od 3.100,00 KM na ime pretrpljenih fizičkih bolova, iznos od 2.150,00 KM na ime pretrpljenog straha i iznos od 2.000,00 KM na ime duševnih bolova zbog naruženosti, sve sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 19.4.2013. godine.
Tom presudom naloženo je tužiteljici da tuženom naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 60,48 KM, u roku od 30 dana od dana dostave presude.
Drugostepenom presudom Kantonalnog suda u Novom Travniku broj: 51 0 P 073062 15 Gž od 18.09.2015. godine žalba tužiteljice odbijena je kao neosnovana i prvostepena presuda potvrđena.
Protiv drugostepene presude tužiteljica je blagovremeno izjavila reviziju zbog povrede odredaba parničnog postupka učinjene u postupku pred drugostepenim sudom i zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se revizija uvaži i tužbenom zahtjevu udovolji primjenom člana 948. stav 2. ZOO ili ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
U odgovoru na reviziju tuženi je predložio da se revizija odbije kao neosnovana.
Revizija nije osnovana.
Predmet tužbe je zahtjev tužiteljice kojim traži da joj tuženi na ime pravične novčane naknade nematerijalne štete isplati ukupan iznos od 15.000,00 KM.
Odlučujući o predmetnom tužbenom zahtjevu nižestepeni sudovi su utvrdili da je dana 22.04.2008. godine tužiteljica pala niz stepenice silazeći iz potkrovlja zgrade Općinskog suda u Travniku koje nisu bile izgrađene u skladu sa pravilima građevinske struke, a prilikom pada tužiteljica je zadobila teške tjelesne povrede opisane u prijavi nesretnog slučaja i prijavi o nesreći na poslu. Tuženi je sa osiguravajućom kućom „S. O.“ d.d. Sarajevo imao zaključenu policu kolektivnog osiguranja od nezgode, pa je tužiteljica sa tom osiguravajućom kućom zaključila sudsku nagodbu i naplatila ukupan iznos od 20.000,00 KM, što u toku postupka nije bilo sporno. Nadalje je utvrđeno da je tuženi kao poslodavac policu kolektivnog osiguranja i premiju plaćao svojim sredstvima.
Na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestepeni sudovi su donijeli pravilnu i zakonitu presudu kada su tužbeni zahtjev odbili kao neosnovan uz obrazloženje da se polica osiguranja koju je tuženi zaključio sa osiguravajućom kućom „S. O“ smatra osiguranjem od odgovornosti te da se u takvom slučaju iznosi isplaćeni zaposleniku na temelju tog osiguranja, trebaju uračunati u iznos naknade štete za koju odgovara poslodavac zbog nezgode na poslu.
Tužiteljica prigovara povredi odredaba parničnog postupka učinjenih u postupku pred drugostepenim sudom, međutim u vezi sa tim prigovorom ne navodi određeno ni jedan konkretan prigovor procesno-pravne prirode, a da je bio od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude (član 209. ZPP), već prigovara na primjenu materijalnog prava. Kako nisu počinjene povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud u skladu sa odredbom člana 241. ZPP pazi po službenoj dužnosti, to nije ostvaren razlog povrede odredaba parničnog postupka iz člana 240. stav 1. tačka 1. ZPP.
Nije ostvaren ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava (član 240. stav 1. tačka 2. ZPP).
Tužiteljica insistira na tvrdnji da iz predmetne police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja ne proizilazi da je osiguranu sumu u iznosu od 20.000,00 KM primila po osnovu osiguranja od odgovornosti, naprotiv da je taj iznos primila po osnovu osiguranja tzv. kolektivne nezgode za pretrpljenu invalidnost. Pozivajući se na odredbu člana 948. stav 2. ZOO revidentica smatra da je dozvoljeno kumuliranje pripadajuće naknade i osigurane svote nematerijalne štete, pa da prema tome iznos koji joj je isplaćen na temelju konkretnog osiguranja zaposlenika tuženog, ne treba da se odbija od ukupno pripadajuće naknade nematerijalne štete, već se kumulira sa ovom, budući da se radi o osiguranju ugovorenom u korist zaposlenika kao osiguranika. Nadalje smatra da konkretno nije bilo odlučno ko je plaćao premiju, odnosno čijim novcem je premija plaćena, već da je bilo odlučno to, ko je osiguranik u čiju je korist ugovor zaključen.
Suprotno revizijskim navodima, iznos od 20.000,00 KM tužiteljici nije isplaćen kao osigurana svota po osnovu ugovora o osiguranju osoba, već je riječ o naknadi isplaćenoj po osnovu osiguranja od posljedica nesretnog slučaja ugovorenog kao osiguranje od odgovornosti, pa se s obzirom na odredbu člana 948. stav 3. ZOO na konkretan slučaj ne odnosi odredba iz stava 2. tog člana kojom se priznaje kumuliranje naknade i osigurane svote. Naime, prema stajalištu i sudske prakse i sukladno odštetnoj prirodi ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, iznos koji radnik primi na ime osigurane svote i ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, uračunava se u iznos štete koju mu poslodavac duguje iz osnova odgovornosti za štetu. Važno je istaknuti da se takvo uračunavanje iznosa vrši samo u slučajevima kada je poslodavac ugovaratelj i uplatitelj premije, a u konkretnom slučaju (što u postupku i nije bilo sporno) premija osiguranja od nezgode vršena je isključivo iz sredstava poslodavca. Budući da je tužiteljica zaključila sudsku nagodbu na iznos od 20.000,00 KM i da konačno opredjeljenim tužbenim zahtjevom u ovoj pravnoj stvari potražuje iznos od 13.200,00 KM, to po ocjeni i ovoga suda tužiteljica bi imala pravo na naknadu štete u ovoj pravnoj stvari samo u slučaju da je visina nematerijalne štete utvrđena u iznosu većem od ugovorene svote temeljem police kolektivnog osiguranja, odnosno da je sudskom nagodbom dobila iznos manji od onog koji potražuje tužbom u ovoj parnici. Stoga su nižestepeni sudovi pravilno primijenili član 948. stav 3. ZOO.
Kako ne stoje revizijski razlozi, a ni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, to je primjenom člana 248. ZPP reviziju valjalo odbiti.
Predsjednik vijeća
Nezirović Goran