Pokretanje upravnog postupka za rješavanje spornih imovinsko-pravnih odnosa koji nastanu u postupku
PostPosted:Tue Jun 02, 2020 1:57 pm
POKRETANjE UPRAVNOG POSTUPKA ZA RJEŠAVANjE SPORNIH IMOVINSKO-PRAVNIH ODNOSA KOJI NASTANU U POSTUPKU IZLAGANjA
Pravilnik o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske
član 50
Stranka sa manje vjerovatnim pravom kod nadležnog organa uprave za imovinsko-pravne poslove može da pokrene upravni postupak za rješavanje spornih imovinsko-pravnih odnosa koji nastanu u postupku izlaganja, samo kada se radi o gradskom građevinskom zemljištu i drugim nepokretnostima u društvenoj, odnosno državnoj svojini.
Obrazloženje:
"Odredbom člana 50. stav 1. Pravilnika, na koju se poziva tužilac, propisano je da ukoliko se u postupku izlaganja ustanovi da je sporno pravo svojine na gradskom građevinskom zemljištu i drugim nepokretnostima u društvenoj, odnosno državnoj svojini, Komisija, u skladu sa Zakonom, stranku sa manje vjerovatnim pravom upućuje da u roku od 30 dana od dana izlaganja kod nadležnog organa uprave za imovinsko-pravne poslove pokrene upravni postupak za rješavanje tih odnosa i da Komisiji u daljem roku od osam dana podnese dokaz o pokretanju tog postupka.
Proizilazi da stranka sa manje vjerovatnim pravom kod nadležnog organa uprave za imovinsko-pravne poslove pokreće upravni postupak za rješavanje spornih imovinsko-pravnih odnosa samo kada se radi o gradskom građevinskom zemljištu i drugim nepokretnostima u društvenoj, odnosno državnoj svojini.
U konkretnom slučaju zahtjev je podnesen za zemljište označeno kao parcela k.č. broj:..., kojoj po starom premjeru odgovaraju dijelovi k.č. broj:... i k.č. broj:..., upisane u zk. ul. broj:... k.o. P., kao svojina Grada P. sa 1/1 dijela, dakle ne radi se o gradskom građevinskom zemljištu u društvenoj odnosno državnoj svojini sa pravom raspolaganja Grada P., kako pogrešno navodi tužilac. U toj situaciji nema nadležnosti prvostepenog organa za postupanje po zahtjevu za utvrđivanje prava svojine, pa je prvostepenim zaključkom iz tog razloga zahtjev tužioca pravilno odbačen.
Takođe pravilno sud zaključuje da je zahtjev tužioca za utvrđivanje prava svojine podnesen nakon što je postupak izlaganja okončan rješenjem Komisije od 23.3.2016. godine, kojim je kao sopstvenik predmetnih nekretnina upisana N.K. U toj situaciji nema nadležnosti prvostepenog organa za postupanje po zahtjevu tužioca radi utvrđenja prava svojine, jer je pravna zaštita stranaka u ovom slučaju obezbijeđena u parničnom postupku, shodno odredbi člana 87. stav 3. Zakona, u vezi sa odredbom člana 30 b Zakona o sudovima Republike Srpske.
Kod takvog stanja stvari po ocjeni ovog suda u pobijanoj presudi nije ostvaren nijedan razlog njene nezakonitosti predviđen u odredbama člana 35. stav 2. ZUS pa se zahtjev tužioca odbija a na osnovu člana 40. stav 1. istog zakona."
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 11 0 U 019409 17 Uvp od 21.8.2019. godine)
https://www.anwalt-bih.de
Pravilnik o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske
član 50
Stranka sa manje vjerovatnim pravom kod nadležnog organa uprave za imovinsko-pravne poslove može da pokrene upravni postupak za rješavanje spornih imovinsko-pravnih odnosa koji nastanu u postupku izlaganja, samo kada se radi o gradskom građevinskom zemljištu i drugim nepokretnostima u društvenoj, odnosno državnoj svojini.
Obrazloženje:
"Odredbom člana 50. stav 1. Pravilnika, na koju se poziva tužilac, propisano je da ukoliko se u postupku izlaganja ustanovi da je sporno pravo svojine na gradskom građevinskom zemljištu i drugim nepokretnostima u društvenoj, odnosno državnoj svojini, Komisija, u skladu sa Zakonom, stranku sa manje vjerovatnim pravom upućuje da u roku od 30 dana od dana izlaganja kod nadležnog organa uprave za imovinsko-pravne poslove pokrene upravni postupak za rješavanje tih odnosa i da Komisiji u daljem roku od osam dana podnese dokaz o pokretanju tog postupka.
Proizilazi da stranka sa manje vjerovatnim pravom kod nadležnog organa uprave za imovinsko-pravne poslove pokreće upravni postupak za rješavanje spornih imovinsko-pravnih odnosa samo kada se radi o gradskom građevinskom zemljištu i drugim nepokretnostima u društvenoj, odnosno državnoj svojini.
U konkretnom slučaju zahtjev je podnesen za zemljište označeno kao parcela k.č. broj:..., kojoj po starom premjeru odgovaraju dijelovi k.č. broj:... i k.č. broj:..., upisane u zk. ul. broj:... k.o. P., kao svojina Grada P. sa 1/1 dijela, dakle ne radi se o gradskom građevinskom zemljištu u društvenoj odnosno državnoj svojini sa pravom raspolaganja Grada P., kako pogrešno navodi tužilac. U toj situaciji nema nadležnosti prvostepenog organa za postupanje po zahtjevu za utvrđivanje prava svojine, pa je prvostepenim zaključkom iz tog razloga zahtjev tužioca pravilno odbačen.
Takođe pravilno sud zaključuje da je zahtjev tužioca za utvrđivanje prava svojine podnesen nakon što je postupak izlaganja okončan rješenjem Komisije od 23.3.2016. godine, kojim je kao sopstvenik predmetnih nekretnina upisana N.K. U toj situaciji nema nadležnosti prvostepenog organa za postupanje po zahtjevu tužioca radi utvrđenja prava svojine, jer je pravna zaštita stranaka u ovom slučaju obezbijeđena u parničnom postupku, shodno odredbi člana 87. stav 3. Zakona, u vezi sa odredbom člana 30 b Zakona o sudovima Republike Srpske.
Kod takvog stanja stvari po ocjeni ovog suda u pobijanoj presudi nije ostvaren nijedan razlog njene nezakonitosti predviđen u odredbama člana 35. stav 2. ZUS pa se zahtjev tužioca odbija a na osnovu člana 40. stav 1. istog zakona."
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 11 0 U 019409 17 Uvp od 21.8.2019. godine)
https://www.anwalt-bih.de