ZASNIVANJE HIPOTEKE NA BRAČNOJ STEČEVINI
Porodični zakon
član 265 stav 2
Za zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, što predstavlja preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja, neophodna je suglasnost svih suvlasnika, a kod bračne stečevine suglasnost drugog supružnika, u protivnom ugovor o zasnivanju hipoteke je ništav.
Obrazloženje:
"Prvostepenom presudom Općinskog suda u B. K. broj 18 0 P... P od 24. 7. 2016. godine odlučeno je
1. "Utvrđuje se da su nekretnine... bračna stečevina tužiteljice... i drugotuženog... sina... sa dijelom 1/2.
Tužbeni zahtjevi tužiteljice koji glase koji glase:
2. Poništava se kao nezakonit ugovor o zalogu na nekretninama...
3. Utvrđuje se da je nedopušteno Rješenje o izvršenju Općinskog suda...,te se isto kao takvo ukida, a Općinskom sudu....se nalaže da nakon pravosnažnosti ove odluke donese Rješenje o obustavi izvršnog postupka, te ukidanju svih provedenih izvršnih radnji se odbijaju kao neosnovani.
Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
Drugostepenom presudom Kantonalnog suda u.... žalba tužiteljice je odbijena i potvrđena prvostepena presuda. Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova za sastav žalbe i takse na žalbu.
...Ocjenom prihvaćenih dokaza koje su stranke izvele na glavnoj raspravi kod prvostepenog suda nižestepeni sudovi su utvrdili da su tužiteljica i drugotuženi zaključili brak 1966. godine koji i sada traje, da je nekretnina navedena u stavu prvom izreke presude zajednička stečevina supružnika, da je drugotuženi sa prvotuženom 26. 8. 2005. godine zaključio ugovor o zasnivanju hipoteke na predmetnim nekretninama kao sredstvo obezbjeđenja kredita koga je prvotužena dodijelila drugotuženom, njegovom sinu A. i supruzi njegovog sina, da je na lice mjesta prije zasnivanja hipoteke izlazio vještak građevinske struke koji je vršio procjenu vrijednosti nekretnina, da je tužiteljica znala i dala saglasnost za zasnivanje hipoteke, da je u vrijeme zasnivanja hipoteke drugotuženi bio upisan kao katastarski posjednik predmetnih nekretnina, da je drugotuženi upisan kao vlasnik 24. 9. 2013. godine kada je uspostavljen zemljišno-knjižni uložak, da je po prijedlogu prvotužene pokrenut izvršni postupak kod Općinskog suda B. K. radi naplate potraživanja.
Imajući u vidu ovakvo utvrđeno činjenično stanje u pobijanoj presudi, koje veže i revizijski sud bez ovlaštenja da ga ispituje i mijenja (član 240. stav 2. ZPP), i ovaj sud smatra da su nižestepeni sudovi pravilnom primjenom materijalnog prava odbili postavljeni zahtjev tužiteljice za poništenje ugovora o zalogu na nekretninama (pravilno utvrđenje ništavosti) i za utvrđenje da je nedopušteno rješenje o izvršenju od 24. 8. 2010. godine.
Postavljeni zahtjev tužiteljica je zasnivala na činjenicama da su predmetne nekretnine bračna stečevina i da je drugotuženi bez njenog znanja i saglasnosti zaključio ugovor o zasnivanju hipoteke.
U konkretnom slučaju radi se o zajedničkom vlasništvu na koga se shodno primjenjuju odredbe o suvlasništvu, ako Zakonom o vlasničko-pravnim odnosima nije drugačije određeno (član 21. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima u vezi sa članom 359. stav 2. Zakona o stvarnim pravima). U vrijeme kada je zasnovana hipoteka bio je u primjeni Porodični zakon ("Službeni list SR BiH" broj 21/79 i 44/89, kao i "Službeni list R BiH" broj 6/94 i 13/94) čijom je odredbom člana 265. stav 2. propisano da jedan bračni drug ne može bez saglasnosti drugog bračnog druga samostalno raspolagati niti opteretiti pravnim poslom među živima ni svojim udjelom u bračnoj stečevini.
Za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja kao što je, između ostalog, i zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, potrebna je suglasnost svih suvlasnika (član 17. stav 3. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima), a u protivnom ugovor je ništav. Kako su nižestepeni sudovi utvrdili da je tužiteljica znala i dala suglasnost za zasnivanje hipoteke, pravilnom primjenom materijalnog prava odbili su postavljeni zahtjev za utvrđenje ništavosti i nedopuštenosti rješenja o izvršenju.
Stoji ocjena revidenta da nije bilo mjesta za primjenu člana 9. Zakona o zemljišnim knjigama jer je zemljišno-knjižni uložak uspostavljen u zemljišnoj knjizi tek 24. 9. 2013. godine dok je hipoteka zasnovana 26. 8. 2005. godine, ali to ne dovodi u pitanje zakonitost pobijane presude jer je prvotužena vršila uvid u stanje katastra nekretnina i utvrdila da je drugotuženi upisan kao katastarski posjednik.
Kako ne postoje razlozi revizije, kao ni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je reviziju odbiti shodno odredbi člana 248. ZPP."
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 18 0 P 017504 17 Rev od 25.10.2018. godine)
Porodični zakon
član 265 stav 2
Za zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, što predstavlja preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja, neophodna je suglasnost svih suvlasnika, a kod bračne stečevine suglasnost drugog supružnika, u protivnom ugovor o zasnivanju hipoteke je ništav.
Obrazloženje:
"Prvostepenom presudom Općinskog suda u B. K. broj 18 0 P... P od 24. 7. 2016. godine odlučeno je
1. "Utvrđuje se da su nekretnine... bračna stečevina tužiteljice... i drugotuženog... sina... sa dijelom 1/2.
Tužbeni zahtjevi tužiteljice koji glase koji glase:
2. Poništava se kao nezakonit ugovor o zalogu na nekretninama...
3. Utvrđuje se da je nedopušteno Rješenje o izvršenju Općinskog suda...,te se isto kao takvo ukida, a Općinskom sudu....se nalaže da nakon pravosnažnosti ove odluke donese Rješenje o obustavi izvršnog postupka, te ukidanju svih provedenih izvršnih radnji se odbijaju kao neosnovani.
Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
Drugostepenom presudom Kantonalnog suda u.... žalba tužiteljice je odbijena i potvrđena prvostepena presuda. Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova za sastav žalbe i takse na žalbu.
...Ocjenom prihvaćenih dokaza koje su stranke izvele na glavnoj raspravi kod prvostepenog suda nižestepeni sudovi su utvrdili da su tužiteljica i drugotuženi zaključili brak 1966. godine koji i sada traje, da je nekretnina navedena u stavu prvom izreke presude zajednička stečevina supružnika, da je drugotuženi sa prvotuženom 26. 8. 2005. godine zaključio ugovor o zasnivanju hipoteke na predmetnim nekretninama kao sredstvo obezbjeđenja kredita koga je prvotužena dodijelila drugotuženom, njegovom sinu A. i supruzi njegovog sina, da je na lice mjesta prije zasnivanja hipoteke izlazio vještak građevinske struke koji je vršio procjenu vrijednosti nekretnina, da je tužiteljica znala i dala saglasnost za zasnivanje hipoteke, da je u vrijeme zasnivanja hipoteke drugotuženi bio upisan kao katastarski posjednik predmetnih nekretnina, da je drugotuženi upisan kao vlasnik 24. 9. 2013. godine kada je uspostavljen zemljišno-knjižni uložak, da je po prijedlogu prvotužene pokrenut izvršni postupak kod Općinskog suda B. K. radi naplate potraživanja.
Imajući u vidu ovakvo utvrđeno činjenično stanje u pobijanoj presudi, koje veže i revizijski sud bez ovlaštenja da ga ispituje i mijenja (član 240. stav 2. ZPP), i ovaj sud smatra da su nižestepeni sudovi pravilnom primjenom materijalnog prava odbili postavljeni zahtjev tužiteljice za poništenje ugovora o zalogu na nekretninama (pravilno utvrđenje ništavosti) i za utvrđenje da je nedopušteno rješenje o izvršenju od 24. 8. 2010. godine.
Postavljeni zahtjev tužiteljica je zasnivala na činjenicama da su predmetne nekretnine bračna stečevina i da je drugotuženi bez njenog znanja i saglasnosti zaključio ugovor o zasnivanju hipoteke.
U konkretnom slučaju radi se o zajedničkom vlasništvu na koga se shodno primjenjuju odredbe o suvlasništvu, ako Zakonom o vlasničko-pravnim odnosima nije drugačije određeno (član 21. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima u vezi sa članom 359. stav 2. Zakona o stvarnim pravima). U vrijeme kada je zasnovana hipoteka bio je u primjeni Porodični zakon ("Službeni list SR BiH" broj 21/79 i 44/89, kao i "Službeni list R BiH" broj 6/94 i 13/94) čijom je odredbom člana 265. stav 2. propisano da jedan bračni drug ne može bez saglasnosti drugog bračnog druga samostalno raspolagati niti opteretiti pravnim poslom među živima ni svojim udjelom u bračnoj stečevini.
Za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja kao što je, između ostalog, i zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, potrebna je suglasnost svih suvlasnika (član 17. stav 3. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima), a u protivnom ugovor je ništav. Kako su nižestepeni sudovi utvrdili da je tužiteljica znala i dala suglasnost za zasnivanje hipoteke, pravilnom primjenom materijalnog prava odbili su postavljeni zahtjev za utvrđenje ništavosti i nedopuštenosti rješenja o izvršenju.
Stoji ocjena revidenta da nije bilo mjesta za primjenu člana 9. Zakona o zemljišnim knjigama jer je zemljišno-knjižni uložak uspostavljen u zemljišnoj knjizi tek 24. 9. 2013. godine dok je hipoteka zasnovana 26. 8. 2005. godine, ali to ne dovodi u pitanje zakonitost pobijane presude jer je prvotužena vršila uvid u stanje katastra nekretnina i utvrdila da je drugotuženi upisan kao katastarski posjednik.
Kako ne postoje razlozi revizije, kao ni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je reviziju odbiti shodno odredbi člana 248. ZPP."
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 18 0 P 017504 17 Rev od 25.10.2018. godine)
