Pravo da se nalozi provodjenje vandredne kontrole invalidnosti osiguranika
PostPosted:Tue May 07, 2019 12:13 pm
PRAVO DA SE NALOŽI PROVOĐENjE VANREDNE KONTROLE INVALIDNOSTI OSIGURANIKA
Uredba o medicinskom vještačenju u penzijskom i invalidskom osiguranju
čl. 43, 44 i 45
Direktor Fonda ima pravo da naloži provođenje vanredne kontrole samo kada procijeni da postoji osnovana sumnja da je u postupku vještačenja bilo nedostataka, nepravilnosti ili propusta koji su bitno uticali na ocjenu radne sposobnosti.
Obrazloženje:
"Pobijanom presudom nižestepeni sud nije doveo u pitanje pravo tuženog, odnosno direktora Fonda da u određenoj situaciji naloži vršenje vanredne kontrole i to kada procjeni da postoji osnovana sumnja da je u postupku vještačenja bilo nedostataka, nepravilnosti ili propusta koji su bitno uticali na ocjenu radne sposobnosti, shodno odredbama člana 43. do 45. Uredbe u vezi sa odredbom člana 124. stav 2. Zakona o PIO, a koji uslovi su se u konkretnom slučaju ispunili, jer je nesporno utvrđeno da medicinska dokumentacija o navodnom liječenju tužiteljice u toku 2004. godine na Neuropsihijatrijskoj klinici "Dr …" B. gdje joj je postavljena dijagnoza na osnovu koje je penzionisana, nije vjerodostojna, odnosno nije izdata od te bolnice, a što je na zahtjev tuženog potvrđeno aktom ove zdravstvene ustanove od 03.08.2015. godine. Navedeno znači da tuženi nema ovlašćenje da za svako lice u svakom momentu naloži provođenje vanredne kontrole, već samo za ona za koja se pojavi osnovana sumnja, kao u slučaju tužiteljice.
Dalje je sud osnovano imao u vidu odredbu člana 124. stav 1. Zakona o PIO koja isključivo organima vještačenja tuženog daje ovlašćenje za ocjenu invalidnosti osiguranika, kada je podržao zaključke iz nalaza, ocjene i mišljenja Komisije za vanrednu kontrolu te dalje organa vještačenja, jer se isti shodno odredbi člana 45. stav 4. Uredbe zasnivaju na ranijoj medicinskoj dokumentaciji tužiteljice, onoj koja je nastala nakon penzionisanja, zdravstvenom kartonu tužiteljice i neposrednom pregledu iste, kako je sve to doslovno i navedeno u tačkama 2. 3. i 4. nalaza, ocjene i mišljenja broj …od 17.09.2015. godine. Tvrdnja tužiteljice da tročlana Komisija za vanrednu kontrolu nije uobzirila svu medicinsku dokumentaciju tužiteljice, uključujući dokumentaciju iz P., te nalaze i mišljenja dr D.S. na koje se u zahtjevu poziva, suprotna je pomenutim navodima organa vještačenja i stoga neosnovana, kao što je neosnovan i navod tužiteljice da su rezultati neposrednog pregleda iste neobjektivni i stvar utiska. Ovo posebno kad se ima u vidu okolnost da su Komisija za vanrednu kontrolu te dalje organi vještačenja utvrdili da tužiteljica boluje od psihičkog oboljenja anksiozno-depresivni poremećaj koje nije osnov za priznavanje prava na invalidsku penziju, a ovaj suštinski zaključak koji je osnov za rješavanje upravne stvari nije argumentovano osporen."
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 15 0 U 002771 16 Uvp od 23.1.2019. godine)
Uredba o medicinskom vještačenju u penzijskom i invalidskom osiguranju
čl. 43, 44 i 45
Direktor Fonda ima pravo da naloži provođenje vanredne kontrole samo kada procijeni da postoji osnovana sumnja da je u postupku vještačenja bilo nedostataka, nepravilnosti ili propusta koji su bitno uticali na ocjenu radne sposobnosti.
Obrazloženje:
"Pobijanom presudom nižestepeni sud nije doveo u pitanje pravo tuženog, odnosno direktora Fonda da u određenoj situaciji naloži vršenje vanredne kontrole i to kada procjeni da postoji osnovana sumnja da je u postupku vještačenja bilo nedostataka, nepravilnosti ili propusta koji su bitno uticali na ocjenu radne sposobnosti, shodno odredbama člana 43. do 45. Uredbe u vezi sa odredbom člana 124. stav 2. Zakona o PIO, a koji uslovi su se u konkretnom slučaju ispunili, jer je nesporno utvrđeno da medicinska dokumentacija o navodnom liječenju tužiteljice u toku 2004. godine na Neuropsihijatrijskoj klinici "Dr …" B. gdje joj je postavljena dijagnoza na osnovu koje je penzionisana, nije vjerodostojna, odnosno nije izdata od te bolnice, a što je na zahtjev tuženog potvrđeno aktom ove zdravstvene ustanove od 03.08.2015. godine. Navedeno znači da tuženi nema ovlašćenje da za svako lice u svakom momentu naloži provođenje vanredne kontrole, već samo za ona za koja se pojavi osnovana sumnja, kao u slučaju tužiteljice.
Dalje je sud osnovano imao u vidu odredbu člana 124. stav 1. Zakona o PIO koja isključivo organima vještačenja tuženog daje ovlašćenje za ocjenu invalidnosti osiguranika, kada je podržao zaključke iz nalaza, ocjene i mišljenja Komisije za vanrednu kontrolu te dalje organa vještačenja, jer se isti shodno odredbi člana 45. stav 4. Uredbe zasnivaju na ranijoj medicinskoj dokumentaciji tužiteljice, onoj koja je nastala nakon penzionisanja, zdravstvenom kartonu tužiteljice i neposrednom pregledu iste, kako je sve to doslovno i navedeno u tačkama 2. 3. i 4. nalaza, ocjene i mišljenja broj …od 17.09.2015. godine. Tvrdnja tužiteljice da tročlana Komisija za vanrednu kontrolu nije uobzirila svu medicinsku dokumentaciju tužiteljice, uključujući dokumentaciju iz P., te nalaze i mišljenja dr D.S. na koje se u zahtjevu poziva, suprotna je pomenutim navodima organa vještačenja i stoga neosnovana, kao što je neosnovan i navod tužiteljice da su rezultati neposrednog pregleda iste neobjektivni i stvar utiska. Ovo posebno kad se ima u vidu okolnost da su Komisija za vanrednu kontrolu te dalje organi vještačenja utvrdili da tužiteljica boluje od psihičkog oboljenja anksiozno-depresivni poremećaj koje nije osnov za priznavanje prava na invalidsku penziju, a ovaj suštinski zaključak koji je osnov za rješavanje upravne stvari nije argumentovano osporen."
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 15 0 U 002771 16 Uvp od 23.1.2019. godine)