Solidarna odgovornost izvodaca i narucioca radova za stetu
PostPosted:Thu Aug 01, 2019 10:25 am
SOLIDARNA ODGOVORNOST IZVOĐAČA I NARUČIOCA RADOVA ZA ŠTETU
Zakon o obligacionim odnosima
član 207
Ako vlasnik ribnjaka usljed poduzimanja radova na izgradnji vodovoda pretrpi štetu u vidu pomora ribe, tužena kao izvođač radova odgovara za nastalu štetu solidarno sa naručiocem radova.
Obrazloženje:
"Sud nije prihvatio ni navode tužene da u vrijeme pomora ribe nisu izvođeni nikakvi radovi, odnosno to nije prihvatio kao osnov za oslobađanje od odgovornosti, a ovo iz razloga što je prilikom izlaska na lice mjesta, neposrednim opažanjem utvrđeno da je na pojedinim dijelovima novoizgrađenog puta, za potrebe izgradnje vodovoda, zemlja od istoka odlagana neposredno uz, ili u samo korito rijeke, te da ni u tom momentu, godinu dana nakon štetnog događaja, nije došlo do potpunog slijeganja terena, ispiranja zemlje i zatravljenja obale, iz čega sud pravilno zaključuje da nije bilo nužno da se radovi neposredno izvode, da bi došlo do zamućenja vode.Na ovakav zaključak suda upućuje i zapisnik Komisije za praćenje i utvrđivanje činjeničnog stanja, procjenu eventualne štete na ribogojilištu broj... od 26.10.2007.godine, kojim je konstatovano da bi postavljanje filtera spriječilo prolazak čestica zemlje, lišća i drugih nečistoća, te da bi ova mjera bila potrebna do stabilizovanja tla dužinom cjevovoda i završetka radova na vodovodu. Na temelju provedenih dokaza sud pravilno zaključuje da je voda bila mutna duži period i u više navrata, da je do zamućenja vode dolazilo nakon većih padavina, kao i da je radi slijeganja zemljišta na putu obustavljen saobraćaj.Iz zapisnika broj:... od 01.11.2007.godine kojim je evidentirana izjava Š. Ć. vidljivo je da je do zamućenja vode uslijed jakih kiša dolazilo i ranije, ali da se voda brzo i izbistri. Sve ovo navelo je sud na zaključak da je prirodno zamućenja voda uslijed jakih kiša do poduzimanja radova na izgradnji vodovoda bilo kratkotrajno i nije štetilo uzgoju ribe, dok je odlaganje zemlje od iskopa za put i betoniranje za vodozahvate dovodilo do većeg i dugotrajnijeg zamućenja vode koji je uzrokovalo uginuće ribe.
Neosnovani su žalbeni navodi tužene koja ponovno i u žalbi kao i tokom postupka ističe da je sud pogriješio kada je za vještaka odredio Dr. D. H., a ovo prije svega iz razloga što isti nije na listi sudskih vještaka. Međutim, ovaj sud cijeni da ta činjenica ne može činiti manjkavom nalaz vještaka, jer za vještaka ne mora biti određena osoba koja se nalazi na listi vještaka. Ovo tim prije što na listi stalnih sudskih vještaka od 22.12.2004.godine koju je utvrdilo Ministarstvo... HNK nije bilo vještaka za oblast uzgoja ribe, a osoba određena za vještaka u ovom postupku posjeduje licencu za obavljanje veterinarskih djelatnosti koja mu je izdata od strane Federalnog ministarstva... iz koje je vidljivo da je stručne ispite za sticanje veterinarske licence položio pred ispitnom komisijom Ministarstva... F BiH, i stekao pred uslove za samostalno obavljanje veterinarske djelatnosti, čime mu je odobreno samostalno obavljanje te djelatnosti u razdoblju od 14.11.2005. do 14.11.2010.godine.
Pravni osnov za odgovornost tužene za nastalu štetu sud pravilno cijeni u smislu odredaba čl. 207. ZOO-a kojima je propisano da naručilac i izvođač radova na nekretnini solidarno odgovaraju trećem licu za štetu koja mu nastane u vezi sa izvođenjem tih radova, a to znači da za cijelu obavezu odgovara svaki dužnik iz čega proizlazi pravo tužitelja, da može tražiti naknadu štete i samo od jednog štetnika.
U skladu sa navedenim pravilno je prvostepeni sud primijenio materijalno pravo kako primjenom navedene odredbe tako i primjenom odredaba čl. 189. ZOO-a kojima je određeno da oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete tako i na naknadu izmakle koristi. Naime, tužitelj bi uzgojom riblje mlađi do konzumne težine od 250 grama i njenom prodajom ostvario dobit u iznosu od 74.062,50 KM kako to proizlazi iz nalaza vještaka, shodno čemu je prvostepeni sud pravilno poprimio osnovanim zahtjev tužitelja za isplatu naknade štete u naprijed pomenutom iznosu."
(Presuda Županijskog suda u Mostaru, 56 0 P 018692 09 Gž od 5.10.2011. godine)
https://forum.ba/
Zakon o obligacionim odnosima
član 207
Ako vlasnik ribnjaka usljed poduzimanja radova na izgradnji vodovoda pretrpi štetu u vidu pomora ribe, tužena kao izvođač radova odgovara za nastalu štetu solidarno sa naručiocem radova.
Obrazloženje:
"Sud nije prihvatio ni navode tužene da u vrijeme pomora ribe nisu izvođeni nikakvi radovi, odnosno to nije prihvatio kao osnov za oslobađanje od odgovornosti, a ovo iz razloga što je prilikom izlaska na lice mjesta, neposrednim opažanjem utvrđeno da je na pojedinim dijelovima novoizgrađenog puta, za potrebe izgradnje vodovoda, zemlja od istoka odlagana neposredno uz, ili u samo korito rijeke, te da ni u tom momentu, godinu dana nakon štetnog događaja, nije došlo do potpunog slijeganja terena, ispiranja zemlje i zatravljenja obale, iz čega sud pravilno zaključuje da nije bilo nužno da se radovi neposredno izvode, da bi došlo do zamućenja vode.Na ovakav zaključak suda upućuje i zapisnik Komisije za praćenje i utvrđivanje činjeničnog stanja, procjenu eventualne štete na ribogojilištu broj... od 26.10.2007.godine, kojim je konstatovano da bi postavljanje filtera spriječilo prolazak čestica zemlje, lišća i drugih nečistoća, te da bi ova mjera bila potrebna do stabilizovanja tla dužinom cjevovoda i završetka radova na vodovodu. Na temelju provedenih dokaza sud pravilno zaključuje da je voda bila mutna duži period i u više navrata, da je do zamućenja vode dolazilo nakon većih padavina, kao i da je radi slijeganja zemljišta na putu obustavljen saobraćaj.Iz zapisnika broj:... od 01.11.2007.godine kojim je evidentirana izjava Š. Ć. vidljivo je da je do zamućenja vode uslijed jakih kiša dolazilo i ranije, ali da se voda brzo i izbistri. Sve ovo navelo je sud na zaključak da je prirodno zamućenja voda uslijed jakih kiša do poduzimanja radova na izgradnji vodovoda bilo kratkotrajno i nije štetilo uzgoju ribe, dok je odlaganje zemlje od iskopa za put i betoniranje za vodozahvate dovodilo do većeg i dugotrajnijeg zamućenja vode koji je uzrokovalo uginuće ribe.
Neosnovani su žalbeni navodi tužene koja ponovno i u žalbi kao i tokom postupka ističe da je sud pogriješio kada je za vještaka odredio Dr. D. H., a ovo prije svega iz razloga što isti nije na listi sudskih vještaka. Međutim, ovaj sud cijeni da ta činjenica ne može činiti manjkavom nalaz vještaka, jer za vještaka ne mora biti određena osoba koja se nalazi na listi vještaka. Ovo tim prije što na listi stalnih sudskih vještaka od 22.12.2004.godine koju je utvrdilo Ministarstvo... HNK nije bilo vještaka za oblast uzgoja ribe, a osoba određena za vještaka u ovom postupku posjeduje licencu za obavljanje veterinarskih djelatnosti koja mu je izdata od strane Federalnog ministarstva... iz koje je vidljivo da je stručne ispite za sticanje veterinarske licence položio pred ispitnom komisijom Ministarstva... F BiH, i stekao pred uslove za samostalno obavljanje veterinarske djelatnosti, čime mu je odobreno samostalno obavljanje te djelatnosti u razdoblju od 14.11.2005. do 14.11.2010.godine.
Pravni osnov za odgovornost tužene za nastalu štetu sud pravilno cijeni u smislu odredaba čl. 207. ZOO-a kojima je propisano da naručilac i izvođač radova na nekretnini solidarno odgovaraju trećem licu za štetu koja mu nastane u vezi sa izvođenjem tih radova, a to znači da za cijelu obavezu odgovara svaki dužnik iz čega proizlazi pravo tužitelja, da može tražiti naknadu štete i samo od jednog štetnika.
U skladu sa navedenim pravilno je prvostepeni sud primijenio materijalno pravo kako primjenom navedene odredbe tako i primjenom odredaba čl. 189. ZOO-a kojima je određeno da oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete tako i na naknadu izmakle koristi. Naime, tužitelj bi uzgojom riblje mlađi do konzumne težine od 250 grama i njenom prodajom ostvario dobit u iznosu od 74.062,50 KM kako to proizlazi iz nalaza vještaka, shodno čemu je prvostepeni sud pravilno poprimio osnovanim zahtjev tužitelja za isplatu naknade štete u naprijed pomenutom iznosu."
(Presuda Županijskog suda u Mostaru, 56 0 P 018692 09 Gž od 5.10.2011. godine)
https://forum.ba/