Status i osnivanje dioničko društvo
PostPosted:Thu Jul 16, 2020 8:46 am
Status i osnivanje dioničko društvo
Dioničko društvo
Ovaj oblik prrivrednog društva reguliše Zakon o privrednim društvima FBiH (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 81/15).
Dioničko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podijeljen na dionice. Dionička društva mogu biti otvorena i zatvorena. Otvorena dionička društva su društva čije su dionice emitovane putem javne ponude i koja ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija:
a) radi se o bankama ili društvima za osiguranje
b) da imaju osnovni kapital najmanje u iznosu od 4.000.000,00 KM i najmanje 40 dioničara.
Pod dionicama emitovanim putem javne ponude smatraju se dionice emitovane u skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. Otvoreno dioničko društvo ne može ograničiti prijenos dionica trećim licima. Zatvoreno dioničko društvo postaje otvoreno kada ispuni jedan od prethodno navedena dva kriterija. U pravilu, dioničko društvo ne odgovara za obaveze dioničara.
Osnivanje
Dioničko društvo mogu osnovati jedan ili više osnivača. Osnivači su obavezno i dioničari dioničkog društva. Dioničko društvo se osniva ugovorom o osnivanju koji obavezno sadrži:
a) ime i prezime ili firmu i adresu prebivališta ili sjedišta osnivača;
b) firmu i sjedište dioničkog društva;
c) djelatnost;
d) prava i obaveze osnivača;
e) iznos osnovnog kapitala;
f) oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica;
g) opis prava sadržanih u dionici;
h) broj dionica koji upisuje svaki osnivač;
i) postupak i rokove prodaje i banku kod koje se vrši uplata dionica;
j) opis i procjenu vrijednosti uloga u stvarima i pravima;
k) način naknade troškova osnivanja;
l) posljedice neizvršavanja obaveza osnivača;
m) način rješavanja sporova između osnivača;
n) ime i prezime lica koje predstavlja dioničko društvo u postupku osnivanja.
Ugovor o osnivanju dioničkog društva mora biti potpisan od svih osnivača ili njihovih punomoćnika, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom. Uz potpis punomoćnika prilaže se ovjereno pisano ovlaštenje. Kada dioničko društvo osniva jedan osnivač, osnivački akt je odluka o osnivanju dioničkog društva.
Prilikom osnivanja dioničkog društva sve dionice mogu otkupiti osnivači (u daljnjem tekstu: simultano osnivanje), ili ugovoreni broj dionica otkupljuju osnivači, a preostale dionice kupuju druga lica na osnovu javnog poziva za upis i uplatu (u daljnjem tekstu: sukcesivno osnivanje), u skladu sa zakonom kojim se uređuje emisija i promet vrijednosnih papira.
Upis dionica pri simultanom osnivanju dioničkog društva vrši se potpisom ugovora o osnivanju od osnivača. Uplata dionica vrši se na osnovu rješenja Komisije za vrijednosne papire u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija) kojim se utvrđuje uspjela emisija dionica. Uplata dionica je bezuvjetna.
Ugovor o sukcesivnom osnivanju dioničkog društva, uz elemente iz člana 108. ovog zakona, obavezno sadrži i:
a) mjesto, vrijeme i način upisa dionica;
b) mjesto, vrijeme i način uplate dionica;
c) vrstu uloga kojim se mogu platiti dionice;
d) postupak kada upisani iznos premašuje iznos objavljen u javnoj ponudi;
e) način određivanja cijene dionica po okončanju upisa;
f) način sazivanja osnivačke skupštine dioničkog društva.
Osnivači podnose Komisiji zahtjev za odobravanje javne ponude dionica uz koji su dužni dostaviti:
a) ugovor o osnivanju;
b) prijedlog statuta dioničkog društva;
c) prijedlog prospekta u skladu sa zakonom kojim se uređuju emisija i promet vrijednosnih papira;
d) ugovor zaključen između osnivača i Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Registar);
e) ugovor zaključen između osnivača i banke o otvaranju privremenog računa za deponovanje uplata dionica.
O ovom zahtjevu, Komisija donosi rješenje u roku 30 dana od dana prijema zahtjeva. Nakon dobijanja rješenja Komisije o odobrenju javne ponude dionica osnivači su obavezni objaviti javni poziv za upis i uplatu dionica u skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. Rok za upis dionica ne može biti duži od 90 dana od dana objavljivanja javnog poziva. Upis dionica vrši se potpisivanjem izjave o upisu u skladu sa zakonom i propisima Komisije.
Osnivači su obavezni objaviti izvještaj o ukupnom iznosu i broju upisanih i uplaćenih dionica najmanje u jednim domaćim dnevnim novinama u roku osam dana od dana prijema rješenja Komisije kojim se utvrđuje da je emisija dionica uspjela.
Izvještaj obavezno sadrži:
a) ime i prezime ili firmu i adresu prebivališta ili sjedišta upisnika dionica;
b) klasu, broj i nominalnu vrijednost upisanih dionica;
c) podatke o načinu i roku plaćanja upisanih dionica;
d) iznos uplaćen pri upisu dionica;
e) popis i procijenjenu vrijednost stvari i prava kojima su plaćene upisane dionice;
f) cijenu dionice prilikom emisije.
Osnivačka skupština
Osnivači su dužni sazvati osnivačku skupštinu dioničkog društva najkasnije u roku 60 dana od dana prijema rješenja Komisije kojim se utvrđuje da je emisija dionica uspjela. Osnivačka skupština se saziva pisanim pozivom svakom upisniku dionica u skladu sa zakonom. Ukoliko osnivačka skupština nije sazvana u roku, upis dionica postaje ništavan i smatra se da dioničko društvo nije osnovano. Ukoliko se takvo nešto dogodi, osnivači su dužni sačiniti izvještaj o neuspjelom pokušaju osnivanja društva.
Osnivačka skupština može odlučivati ukoliko joj prisustvuju, lično ili putem punomoćnika, dioničari sa više od polovine ukupnog broja dionica sa pravom glasa.
Osnivačku skupštinu društva otvara i njom predsjedava do izbora predsjednika skupštine osnivač sa najvećim brojem upisanih dionica.
Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog vremena početka skupštine nije postignut kvorum dioničara (više od polovine uplaćenih dionica), osnivačka skupština se odgađa. Osnivači su dužni u roku tri dana ponovo sazvati skupštinu po istim inicijalnim principima. U slučaju ponovnog sazivanja osnivačka skupština može odlučivati ukoliko je zastupljeno više od jedne trećine ukupnog broja dionica sa pravom glasa.
Osnivačka skupština posjeduje sljedeća ovlaštenja:
a) usvaja izvještaj o osnivanju;
b) usvaja statut društva;
c) bira predsjednika skupštine;
d) imenuje članove nadzornog odbora;
e) potvrđuje vrijednost uloga u stvarima i pravima i utvrđuje broj dionica emitovanih po tom osnovu.
Izvještaj o osnivanju dioničkog društva obavezno sadrži:
a) broj upisanih dionica;
b) nominalnu vrijednost i cijenu po kojoj su dionice upisane;
c) uplate za upisane dionice izvršene prije održavanja osnivačke skupštine;
d) popis i procijenjenu vrijednost svakog uloga u stvarima i pravima;
e) podatke o isključenim članovima u skladu sa Zakonom;
Statut dioničkog društva obavezno sadrži:
a) firmu, sjedište i djelatnost;
b) iznos osnovnog kapitala, klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica;
c) postupak u slučaju neplaćanja upisanih dionica;
d) način povećanja i smanjivanja osnovnog kapitala;
e) način formiranja i korištenja fonda rezervi;
f) način podjele dobiti i isplate dividende;
g) način pokrića gubitka;
h) broj glasova po klasi dionica;
i) način sazivanja skupštine i odlučivanja, sastav i nadležnosti odbora;
j) sastav, način imenovanja i razrješenja, i ovlaštenja nadzornog odbora i uprave društva;
k) postupak pripajanja, spajanja, podjele i promjene oblika društva;
l) prestanak društva;
m) postupak izmjena i dopuna statuta;
n) druge elemente propisane ovim zakonom.
Nakon održane osnivačke skupštine, u slučaju simultanog ili sukcesivnog osnivanja, uprava dioničkog društva dužna je podnijeti zahtjev za upis u Registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije (u daljnjem tekstu: Registar emitenata) najkasnije u roku 15 dana od dana održavanja osnivačke skupštine. Uz sami zahtjev se dostavlja i:
a) zapisnik osnivačke skupštine;
b) dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije;
c) odluka o usvajanju statuta, statut društva;
d) odluke o izboru članova nadzornog odbora i uprave.
Podaci upisani u Registar emitenata smatraju se javno dostupnim. Dionice za koje dospjele uplate nisu izvršene i koje prije upisa u Registar emitenata nisu preuzeli i uplatili osnivači ili drugi upisnici, osnivači su dužni proglasiti nevažećim.
Osnivački kapital
Osnovni kapital dioničkog društva iznosi najmanje 50.000,00 KM. Nominalna vrijednost dionice ne može biti manja od 1,00 KM.
Ako se osnovni kapital prilikom osnivanja dioničkog društva, osim ulozima u novcu, osiguravaju i ulozima u stvarima i pravima, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti manji od 50.000,00 KM.
Pri sukcesivnom osnivanju nakon upisa dionica do iznosa osnovnog kapitala iz javnog poziva za upis i uplatu dionica, osnivači su dužni odbiti daljnji upis dionica, ako je to utvrđeno ugovorom o osnivanju.
Cijena dionice prilikom emisije ne može biti niža od njene nominalne vrijednosti. Razlika cijene dionice prilikom emisije iznad njene nominalne vrijednosti čini dioničku premiju.
Povećanje osnovnog kapitala vrši se na osnovu odluke koju, na prijedlog nadzornog odbora, donosi skupština dioničkog društva dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa po svakoj klasi dionica.
Nadzorni odbor dioničkog društva može statutom ili odlukom skupštine biti ovlašten za donošenje odluke o povećanju osnovnog kapitala i to:
a) emisijom novih dionica;
b) iz fonda rezervi iznad iznosa iz člana 180. stav (3) Zakona o privrednim društvima FBiH;
c) emisijom dionica za zaposlene iz dobiti;
d) pretvaranjem potraživanja povjerilaca u osnovni kapital dužnika u skladu sa Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Povećanje i smanjenje osnovnog kapitala upisuje se u Registar emitenata. Rješenje o upisu u Registar emitenata izdaje se u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Povećanje i smanjenje osnovnog kapitala društva postaje pravno valjano upisom te promjene u Registar emitenata.
Osnovni kapital se može povećati emisijom novih dionica samo ako su dionice ranijih emisija uplaćene u cjelini. Ovo se ne odnosi na slučaj gdje se dionice nove emisije plaćaju isključivo unosom stvari i prava u dioničko društvo.
Odluka o povećanju osnovnog kapitala emisijom novih dionica obavezno sadrži:
a) iznos povećanja osnovnog kapitala;
b) mogućnost upisa dionica i način utvrđivanja iznosa upisanog iznad povećanja osnovnog kapitala utvrđenog odlukom;
c) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica;
d) u slučaju emisije dionica nove klase prava sadržana u dionici nove klase;
e) mjesto i rok upisa dionica;
f) pravo preče kupnje, način, mjesto i rok upisa dionica na osnovu tog prava;
g) cijenu ili način određivanja cijene dionice prilikom emisije koja mora biti ista za sve upisnike;
h) naziv banke depozitara kod koje upisnik plaća dionice;
i) u slučaju emisije putem zatvorene prodaje u kojoj je predviđeno plaćanje dionica prijenosom stvari ili prava, opis, način procjene i procijenjenu vrijednost stvari ili prava kojima se plaćaju dionice, omjer njihove zamjene za dionice i mjesto, način i rok za predaju stvari ili prijenos prava kojima se plaćaju dionice.
Povećanje osnovnog kapitala emisijom novih dionica obavlja se putem javne ponude, ako odlukom nije izričito drugačije utvrđeno. Dioničko društvo dužno je podnijeti Komisiji zahtjev za odobravanje javne ponude dionica u skladu sa zakonom koji regulira tržište vrijednosnih papira.
https://www.anwalt-bih.de
Pravo na dividendu na osnovu novih dionica stiče se za godinu u kojoj je osnovni kapital povećan, ako statutom dioničkog društva nije drugačije utvrđeno ili datum isplate dividende nije unaprijed određen.
Nakon usvajanja godišnjeg finansijskog izvještaja potvrđenim sa izvještajem revizije i izvršenog obaveznog izdvajanja u fond rezervi, skupština može donijeti odluku da dio dobiti koristi za povećanje osnovnog kapitala.
Smanjenje osnovnog kapitala vrši se na osnovu odluke skupštine donesene dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa. Odluka o smanjenju osnovnog kapitala donosi se odvojenim glasanjem za svaku klasu dionica i objavljuje se najmanje u jednim domaćim dnevnim novinama dva puta u roku 30 dana od dana donošenja. Osnovni kapital se ne može smanjiti ispod 50.000,00 KM. Dioničko društvo je dužno obavijestiti povjerioce o smanjenju osnovnog kapitala u roku 30 dana od dana upisa odluke u Registar emitenata, lično ili putem sredstava javnog informiranja.
Dioničar i njegova prava
Dioničar ima pravo učestvovati u radu i odlučivanju skupštine dioničkog društva.
Dioničar ima pravo na jedan glas za svaku običnu dionicu.
Društvo ne može izdavati dionice koje daju pravo na više od jednog glasa po dionici.
Dioničar ne može glasati o odlukama koje se odnose na njegove postupke, odgovornost i potraživanja dioničkog društva od njega.
Dioničar ima pravo učešća u dobiti dioničkog društva, naplatom dividende ili sticanjem novih dionica, u skladu sa zakonom i statutom.
Dioničar ima pravo prodati ili po drugom osnovu svoje dionice prenijeti drugom licu. Prodaja ili prenos dionica po drugom osnovu, osim nasljeđivanja, može se isključiti ili ograničiti za određeni period. Prodaju dionica vrši profesionalni posrednik u prometu vrijednosnih papira, ovlašten od nadzornog odbora.
Dioničar ima pravo preče kupnje prilikom nove emisije dionica postojeći dioničari imaju pravo kupiti nove dionice. Pravo preče kupnje dionica može se isključiti ili ograničiti odlukom skupštine dioničkog društva.
Dioničar ostvaruje i pravo uvida u isprave (u ugovor o osnivanju, bilanse stanja, bilanse uspjeha, zapisnike skupštine i odbora za reviziju, popis osoba ovlaštenih za zastupanje dioničkog društva; podatke o članovima nadzornog odbora i uprave).
Dioničar je obavezan uplatiti cijenu dionice prilikom emisije, u iznosu, na način i u roku utvrđenom odlukom o emisiji. Dioničko društvo može od dioničara zahtijevati doplatu za običnu dionicu prilikom njene konverzije u prioritetnu dionicu u skladu sa odlukom o konverziji.
Upravljanje dioničkim društvom
Skupština
Skupštinu dioničkog drustva čine dioničari.
U dioničkom drustvu sa jednim dioničarem ovlaštenja skupštine vrši dioničar.
Skupština se održava najmanje jednom godišnje.
Skupštinu saziva nadzorni odbor, po vlastitoj inicijativi, prijedlogu uprave ili zahtjevu ovlaštenih dioničara, a može je sazvati ovlašteni dioničar ili grupa dioničara sa vise od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa.
Pravo odlučivanja u skupštini ima dioničar koji se nalazi na listi dioničara kod Registra.
Skupština može odlučivati ukoliko je na njoj zastupljeno, više od 30% ukupnog broja dionica s pravom glasa. Ako nije postignut kvorum za odlučivanje, skupština se odgadja i ponovo saziva. Ponovno sazvana skupština može odlučivati ukoliko je na njoj zastupljeno više od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa. Statutom dioničkog društva može se utvrditi veći, ali ne manji procenat od navedenog iznosa utvrđenog zakonom.
Skupština dioničkog društva odlučuje o:
povećanju i smanjenju osnovnog kapitala;
emisiji novih dionica,
usvajanju godišnjeg izvještaja društva,
rasporedu dobiti i isplati dividende;
spajanju sa drugim društvima i pripajanju drugih društava d.d.-u;
promjeni oblika i podjeli dioničkog društva;
prestanku dioničkog društva sa provođenjem likvidacije;
Skupština odlučuje 2/3 većinom zastupljenih dionica s pravom glasa o pitanjima za koja je pojedinim odredbama Zakona izričito tako propisano, a natpolovičnom većinom odlučuje o svim ostalim pitanjima iz svoje nadležnosti.
Nadzorni odbor
Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje dva čana, koje imenuje i razrješava skupština, s tim da ukupan broj clanova nadzornog odbora mora biti neparan.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora imenuju se - na period od 4 godine.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora upisuju se u registar kod Komisije.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora biraju se glasanjem.
Direktor i član uprave d.d. ne može biti predsjednik i član nadzornog odbora.
Sjednica nadzornog odbora održava se najmanje jednom u 3 mjeseca.
Nadzorni odbor donosi odluke vecinom glasova prisutnih članova.
Nadzorni odbor dioničkog drustva nadležan je da:
1) nadzire poslovanje dioničkog drustva;
2) nadzire rad uprave;
3) usvaja izvjestaj uprave o poslovanju i podnosi skupštini godišnji izvjestaj o poslovanju dioničkog drustva;
4) imenuje upravu dioničkog drustva;
5) saziva skupštinu;
.
Uprava
Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja dioničko drustvo i odgovara za zakonitost poslovanja.
Upravu dioničkog društva čini direktor, ili direktor i jedan ili više izvršnih direktora.
Direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja dioničko drustvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Mandat direktora je 4 godine.
Izvršni direktor organizuje rad, zastupa i predstavlja dioničko društvo i odgovara za zakonitost poslovanja u poslovima i obimu utvrdjenim pismenim aktom direktora.
Odbor za reviziju
Predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti član nadzornog odbora i uprave, zaposlen niti imati direktni ili indirektni finansijski interes u d.d., izuzev place po osnovu te funkcije.
Odbor za reviziju je dužan izvršiti reviziju polugodišnjeg i godišnjeg obračuna i reviziju finansijskog poslovanja d.d.
Odbor za reviziju ovlašten je zahtijevati sazivanje sjednice nadzornog odbora i skupštine kada smatra da su ugrozeni interesi dioničara ili utvrdi nepravilnosti u radu predsjednika ili članova nadzornog odbora, direktora ili članova uprave.
Glasanje u skupštini vrši se putem glasačkih listića koji sadrže ime ili firmu dioničara i broj glasova kojim raspolaže. Glasanje se vrši zaokruživanjem na glasačkom listiću odgovora "za" ili "protiv" prijedloga odluke ili imena kandidata pri izboru organa dioničkog društva. Rezultate glasanja utvrđuje odbor za glasanje.
O radu skupštine sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži:
a) firmu i adresu sjedišta dioničkog društva;
b) mjesto i vrijeme održavanja skupštine;
c) ime i prezime predsjedavajućeg skupštine, zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnik i članova odbora za glasanje;
d) dnevni red;
e) odluke;
f) podatke o glasanju;
g) prigovore dioničara i članova nadzornog odbora na odluke skupštine.
Uz zapisnik se prilažu pisani prijedlozi i izvještaji podneseni skupštini.
Prestanak dioničkod društva
Dioničko društvo prestaje u skladu sa zakonom i statutom:
a) odlukom skupštine;
b) spajanjem, pripajanjem i podjelom;
c) istekom vremena, ako je društvo bilo osnovano na određeno vrijeme;
d) odlukom suda;
e) stečajem.
Odluka skupštine o prestanku dioničkog društva dostavlja se Komisiji i registarskom sudu najkasnije osam dana od dana donošenja odluke.
Dioničko društvo prestaje odlukom suda kada:
a) po tužbi povjerilaca čija dospjela a neizmirena potraživanja premašuju trećinu osnovnog kapitala dioničkog društva;
b) skupština dioničkog društva nije održana deset mjeseci od isteka roka za izradu godišnjeg obračuna;
c) kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojim se ugrožavaju interesi povjerilaca ili vlasnika vrijednosnih papira koje je društvo emitovalo;
d) kada se stečaj završi diobom stečajne imovine;
e) stečaj nije pokrenut jer imovina društva nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog postupka ili se stečaj obustavi zbog nedovoljne imovine.
Odluka suda upisuje se po službenoj dužnosti u Registar emitenata i registar društava.
Dioničko društvo
Ovaj oblik prrivrednog društva reguliše Zakon o privrednim društvima FBiH (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 81/15).
Dioničko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podijeljen na dionice. Dionička društva mogu biti otvorena i zatvorena. Otvorena dionička društva su društva čije su dionice emitovane putem javne ponude i koja ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija:
a) radi se o bankama ili društvima za osiguranje
b) da imaju osnovni kapital najmanje u iznosu od 4.000.000,00 KM i najmanje 40 dioničara.
Pod dionicama emitovanim putem javne ponude smatraju se dionice emitovane u skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. Otvoreno dioničko društvo ne može ograničiti prijenos dionica trećim licima. Zatvoreno dioničko društvo postaje otvoreno kada ispuni jedan od prethodno navedena dva kriterija. U pravilu, dioničko društvo ne odgovara za obaveze dioničara.
Osnivanje
Dioničko društvo mogu osnovati jedan ili više osnivača. Osnivači su obavezno i dioničari dioničkog društva. Dioničko društvo se osniva ugovorom o osnivanju koji obavezno sadrži:
a) ime i prezime ili firmu i adresu prebivališta ili sjedišta osnivača;
b) firmu i sjedište dioničkog društva;
c) djelatnost;
d) prava i obaveze osnivača;
e) iznos osnovnog kapitala;
f) oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica;
g) opis prava sadržanih u dionici;
h) broj dionica koji upisuje svaki osnivač;
i) postupak i rokove prodaje i banku kod koje se vrši uplata dionica;
j) opis i procjenu vrijednosti uloga u stvarima i pravima;
k) način naknade troškova osnivanja;
l) posljedice neizvršavanja obaveza osnivača;
m) način rješavanja sporova između osnivača;
n) ime i prezime lica koje predstavlja dioničko društvo u postupku osnivanja.
Ugovor o osnivanju dioničkog društva mora biti potpisan od svih osnivača ili njihovih punomoćnika, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom. Uz potpis punomoćnika prilaže se ovjereno pisano ovlaštenje. Kada dioničko društvo osniva jedan osnivač, osnivački akt je odluka o osnivanju dioničkog društva.
Prilikom osnivanja dioničkog društva sve dionice mogu otkupiti osnivači (u daljnjem tekstu: simultano osnivanje), ili ugovoreni broj dionica otkupljuju osnivači, a preostale dionice kupuju druga lica na osnovu javnog poziva za upis i uplatu (u daljnjem tekstu: sukcesivno osnivanje), u skladu sa zakonom kojim se uređuje emisija i promet vrijednosnih papira.
Upis dionica pri simultanom osnivanju dioničkog društva vrši se potpisom ugovora o osnivanju od osnivača. Uplata dionica vrši se na osnovu rješenja Komisije za vrijednosne papire u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija) kojim se utvrđuje uspjela emisija dionica. Uplata dionica je bezuvjetna.
Ugovor o sukcesivnom osnivanju dioničkog društva, uz elemente iz člana 108. ovog zakona, obavezno sadrži i:
a) mjesto, vrijeme i način upisa dionica;
b) mjesto, vrijeme i način uplate dionica;
c) vrstu uloga kojim se mogu platiti dionice;
d) postupak kada upisani iznos premašuje iznos objavljen u javnoj ponudi;
e) način određivanja cijene dionica po okončanju upisa;
f) način sazivanja osnivačke skupštine dioničkog društva.
Osnivači podnose Komisiji zahtjev za odobravanje javne ponude dionica uz koji su dužni dostaviti:
a) ugovor o osnivanju;
b) prijedlog statuta dioničkog društva;
c) prijedlog prospekta u skladu sa zakonom kojim se uređuju emisija i promet vrijednosnih papira;
d) ugovor zaključen između osnivača i Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Registar);
e) ugovor zaključen između osnivača i banke o otvaranju privremenog računa za deponovanje uplata dionica.
O ovom zahtjevu, Komisija donosi rješenje u roku 30 dana od dana prijema zahtjeva. Nakon dobijanja rješenja Komisije o odobrenju javne ponude dionica osnivači su obavezni objaviti javni poziv za upis i uplatu dionica u skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. Rok za upis dionica ne može biti duži od 90 dana od dana objavljivanja javnog poziva. Upis dionica vrši se potpisivanjem izjave o upisu u skladu sa zakonom i propisima Komisije.
Osnivači su obavezni objaviti izvještaj o ukupnom iznosu i broju upisanih i uplaćenih dionica najmanje u jednim domaćim dnevnim novinama u roku osam dana od dana prijema rješenja Komisije kojim se utvrđuje da je emisija dionica uspjela.
Izvještaj obavezno sadrži:
a) ime i prezime ili firmu i adresu prebivališta ili sjedišta upisnika dionica;
b) klasu, broj i nominalnu vrijednost upisanih dionica;
c) podatke o načinu i roku plaćanja upisanih dionica;
d) iznos uplaćen pri upisu dionica;
e) popis i procijenjenu vrijednost stvari i prava kojima su plaćene upisane dionice;
f) cijenu dionice prilikom emisije.
Osnivačka skupština
Osnivači su dužni sazvati osnivačku skupštinu dioničkog društva najkasnije u roku 60 dana od dana prijema rješenja Komisije kojim se utvrđuje da je emisija dionica uspjela. Osnivačka skupština se saziva pisanim pozivom svakom upisniku dionica u skladu sa zakonom. Ukoliko osnivačka skupština nije sazvana u roku, upis dionica postaje ništavan i smatra se da dioničko društvo nije osnovano. Ukoliko se takvo nešto dogodi, osnivači su dužni sačiniti izvještaj o neuspjelom pokušaju osnivanja društva.
Osnivačka skupština može odlučivati ukoliko joj prisustvuju, lično ili putem punomoćnika, dioničari sa više od polovine ukupnog broja dionica sa pravom glasa.
Osnivačku skupštinu društva otvara i njom predsjedava do izbora predsjednika skupštine osnivač sa najvećim brojem upisanih dionica.
Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog vremena početka skupštine nije postignut kvorum dioničara (više od polovine uplaćenih dionica), osnivačka skupština se odgađa. Osnivači su dužni u roku tri dana ponovo sazvati skupštinu po istim inicijalnim principima. U slučaju ponovnog sazivanja osnivačka skupština može odlučivati ukoliko je zastupljeno više od jedne trećine ukupnog broja dionica sa pravom glasa.
Osnivačka skupština posjeduje sljedeća ovlaštenja:
a) usvaja izvještaj o osnivanju;
b) usvaja statut društva;
c) bira predsjednika skupštine;
d) imenuje članove nadzornog odbora;
e) potvrđuje vrijednost uloga u stvarima i pravima i utvrđuje broj dionica emitovanih po tom osnovu.
Izvještaj o osnivanju dioničkog društva obavezno sadrži:
a) broj upisanih dionica;
b) nominalnu vrijednost i cijenu po kojoj su dionice upisane;
c) uplate za upisane dionice izvršene prije održavanja osnivačke skupštine;
d) popis i procijenjenu vrijednost svakog uloga u stvarima i pravima;
e) podatke o isključenim članovima u skladu sa Zakonom;
Statut dioničkog društva obavezno sadrži:
a) firmu, sjedište i djelatnost;
b) iznos osnovnog kapitala, klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica;
c) postupak u slučaju neplaćanja upisanih dionica;
d) način povećanja i smanjivanja osnovnog kapitala;
e) način formiranja i korištenja fonda rezervi;
f) način podjele dobiti i isplate dividende;
g) način pokrića gubitka;
h) broj glasova po klasi dionica;
i) način sazivanja skupštine i odlučivanja, sastav i nadležnosti odbora;
j) sastav, način imenovanja i razrješenja, i ovlaštenja nadzornog odbora i uprave društva;
k) postupak pripajanja, spajanja, podjele i promjene oblika društva;
l) prestanak društva;
m) postupak izmjena i dopuna statuta;
n) druge elemente propisane ovim zakonom.
Nakon održane osnivačke skupštine, u slučaju simultanog ili sukcesivnog osnivanja, uprava dioničkog društva dužna je podnijeti zahtjev za upis u Registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije (u daljnjem tekstu: Registar emitenata) najkasnije u roku 15 dana od dana održavanja osnivačke skupštine. Uz sami zahtjev se dostavlja i:
a) zapisnik osnivačke skupštine;
b) dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije;
c) odluka o usvajanju statuta, statut društva;
d) odluke o izboru članova nadzornog odbora i uprave.
Podaci upisani u Registar emitenata smatraju se javno dostupnim. Dionice za koje dospjele uplate nisu izvršene i koje prije upisa u Registar emitenata nisu preuzeli i uplatili osnivači ili drugi upisnici, osnivači su dužni proglasiti nevažećim.
Osnivački kapital
Osnovni kapital dioničkog društva iznosi najmanje 50.000,00 KM. Nominalna vrijednost dionice ne može biti manja od 1,00 KM.
Ako se osnovni kapital prilikom osnivanja dioničkog društva, osim ulozima u novcu, osiguravaju i ulozima u stvarima i pravima, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti manji od 50.000,00 KM.
Pri sukcesivnom osnivanju nakon upisa dionica do iznosa osnovnog kapitala iz javnog poziva za upis i uplatu dionica, osnivači su dužni odbiti daljnji upis dionica, ako je to utvrđeno ugovorom o osnivanju.
Cijena dionice prilikom emisije ne može biti niža od njene nominalne vrijednosti. Razlika cijene dionice prilikom emisije iznad njene nominalne vrijednosti čini dioničku premiju.
Povećanje osnovnog kapitala vrši se na osnovu odluke koju, na prijedlog nadzornog odbora, donosi skupština dioničkog društva dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa po svakoj klasi dionica.
Nadzorni odbor dioničkog društva može statutom ili odlukom skupštine biti ovlašten za donošenje odluke o povećanju osnovnog kapitala i to:
a) emisijom novih dionica;
b) iz fonda rezervi iznad iznosa iz člana 180. stav (3) Zakona o privrednim društvima FBiH;
c) emisijom dionica za zaposlene iz dobiti;
d) pretvaranjem potraživanja povjerilaca u osnovni kapital dužnika u skladu sa Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Povećanje i smanjenje osnovnog kapitala upisuje se u Registar emitenata. Rješenje o upisu u Registar emitenata izdaje se u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Povećanje i smanjenje osnovnog kapitala društva postaje pravno valjano upisom te promjene u Registar emitenata.
Osnovni kapital se može povećati emisijom novih dionica samo ako su dionice ranijih emisija uplaćene u cjelini. Ovo se ne odnosi na slučaj gdje se dionice nove emisije plaćaju isključivo unosom stvari i prava u dioničko društvo.
Odluka o povećanju osnovnog kapitala emisijom novih dionica obavezno sadrži:
a) iznos povećanja osnovnog kapitala;
b) mogućnost upisa dionica i način utvrđivanja iznosa upisanog iznad povećanja osnovnog kapitala utvrđenog odlukom;
c) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica;
d) u slučaju emisije dionica nove klase prava sadržana u dionici nove klase;
e) mjesto i rok upisa dionica;
f) pravo preče kupnje, način, mjesto i rok upisa dionica na osnovu tog prava;
g) cijenu ili način određivanja cijene dionice prilikom emisije koja mora biti ista za sve upisnike;
h) naziv banke depozitara kod koje upisnik plaća dionice;
i) u slučaju emisije putem zatvorene prodaje u kojoj je predviđeno plaćanje dionica prijenosom stvari ili prava, opis, način procjene i procijenjenu vrijednost stvari ili prava kojima se plaćaju dionice, omjer njihove zamjene za dionice i mjesto, način i rok za predaju stvari ili prijenos prava kojima se plaćaju dionice.
Povećanje osnovnog kapitala emisijom novih dionica obavlja se putem javne ponude, ako odlukom nije izričito drugačije utvrđeno. Dioničko društvo dužno je podnijeti Komisiji zahtjev za odobravanje javne ponude dionica u skladu sa zakonom koji regulira tržište vrijednosnih papira.
https://www.anwalt-bih.de
Pravo na dividendu na osnovu novih dionica stiče se za godinu u kojoj je osnovni kapital povećan, ako statutom dioničkog društva nije drugačije utvrđeno ili datum isplate dividende nije unaprijed određen.
Nakon usvajanja godišnjeg finansijskog izvještaja potvrđenim sa izvještajem revizije i izvršenog obaveznog izdvajanja u fond rezervi, skupština može donijeti odluku da dio dobiti koristi za povećanje osnovnog kapitala.
Smanjenje osnovnog kapitala vrši se na osnovu odluke skupštine donesene dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa. Odluka o smanjenju osnovnog kapitala donosi se odvojenim glasanjem za svaku klasu dionica i objavljuje se najmanje u jednim domaćim dnevnim novinama dva puta u roku 30 dana od dana donošenja. Osnovni kapital se ne može smanjiti ispod 50.000,00 KM. Dioničko društvo je dužno obavijestiti povjerioce o smanjenju osnovnog kapitala u roku 30 dana od dana upisa odluke u Registar emitenata, lično ili putem sredstava javnog informiranja.
Dioničar i njegova prava
Dioničar ima pravo učestvovati u radu i odlučivanju skupštine dioničkog društva.
Dioničar ima pravo na jedan glas za svaku običnu dionicu.
Društvo ne može izdavati dionice koje daju pravo na više od jednog glasa po dionici.
Dioničar ne može glasati o odlukama koje se odnose na njegove postupke, odgovornost i potraživanja dioničkog društva od njega.
Dioničar ima pravo učešća u dobiti dioničkog društva, naplatom dividende ili sticanjem novih dionica, u skladu sa zakonom i statutom.
Dioničar ima pravo prodati ili po drugom osnovu svoje dionice prenijeti drugom licu. Prodaja ili prenos dionica po drugom osnovu, osim nasljeđivanja, može se isključiti ili ograničiti za određeni period. Prodaju dionica vrši profesionalni posrednik u prometu vrijednosnih papira, ovlašten od nadzornog odbora.
Dioničar ima pravo preče kupnje prilikom nove emisije dionica postojeći dioničari imaju pravo kupiti nove dionice. Pravo preče kupnje dionica može se isključiti ili ograničiti odlukom skupštine dioničkog društva.
Dioničar ostvaruje i pravo uvida u isprave (u ugovor o osnivanju, bilanse stanja, bilanse uspjeha, zapisnike skupštine i odbora za reviziju, popis osoba ovlaštenih za zastupanje dioničkog društva; podatke o članovima nadzornog odbora i uprave).
Dioničar je obavezan uplatiti cijenu dionice prilikom emisije, u iznosu, na način i u roku utvrđenom odlukom o emisiji. Dioničko društvo može od dioničara zahtijevati doplatu za običnu dionicu prilikom njene konverzije u prioritetnu dionicu u skladu sa odlukom o konverziji.
Upravljanje dioničkim društvom
Skupština
Skupštinu dioničkog drustva čine dioničari.
U dioničkom drustvu sa jednim dioničarem ovlaštenja skupštine vrši dioničar.
Skupština se održava najmanje jednom godišnje.
Skupštinu saziva nadzorni odbor, po vlastitoj inicijativi, prijedlogu uprave ili zahtjevu ovlaštenih dioničara, a može je sazvati ovlašteni dioničar ili grupa dioničara sa vise od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa.
Pravo odlučivanja u skupštini ima dioničar koji se nalazi na listi dioničara kod Registra.
Skupština može odlučivati ukoliko je na njoj zastupljeno, više od 30% ukupnog broja dionica s pravom glasa. Ako nije postignut kvorum za odlučivanje, skupština se odgadja i ponovo saziva. Ponovno sazvana skupština može odlučivati ukoliko je na njoj zastupljeno više od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa. Statutom dioničkog društva može se utvrditi veći, ali ne manji procenat od navedenog iznosa utvrđenog zakonom.
Skupština dioničkog društva odlučuje o:
povećanju i smanjenju osnovnog kapitala;
emisiji novih dionica,
usvajanju godišnjeg izvještaja društva,
rasporedu dobiti i isplati dividende;
spajanju sa drugim društvima i pripajanju drugih društava d.d.-u;
promjeni oblika i podjeli dioničkog društva;
prestanku dioničkog društva sa provođenjem likvidacije;
Skupština odlučuje 2/3 većinom zastupljenih dionica s pravom glasa o pitanjima za koja je pojedinim odredbama Zakona izričito tako propisano, a natpolovičnom većinom odlučuje o svim ostalim pitanjima iz svoje nadležnosti.
Nadzorni odbor
Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje dva čana, koje imenuje i razrješava skupština, s tim da ukupan broj clanova nadzornog odbora mora biti neparan.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora imenuju se - na period od 4 godine.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora upisuju se u registar kod Komisije.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora biraju se glasanjem.
Direktor i član uprave d.d. ne može biti predsjednik i član nadzornog odbora.
Sjednica nadzornog odbora održava se najmanje jednom u 3 mjeseca.
Nadzorni odbor donosi odluke vecinom glasova prisutnih članova.
Nadzorni odbor dioničkog drustva nadležan je da:
1) nadzire poslovanje dioničkog drustva;
2) nadzire rad uprave;
3) usvaja izvjestaj uprave o poslovanju i podnosi skupštini godišnji izvjestaj o poslovanju dioničkog drustva;
4) imenuje upravu dioničkog drustva;
5) saziva skupštinu;
.
Uprava
Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja dioničko drustvo i odgovara za zakonitost poslovanja.
Upravu dioničkog društva čini direktor, ili direktor i jedan ili više izvršnih direktora.
Direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja dioničko drustvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Mandat direktora je 4 godine.
Izvršni direktor organizuje rad, zastupa i predstavlja dioničko društvo i odgovara za zakonitost poslovanja u poslovima i obimu utvrdjenim pismenim aktom direktora.
Odbor za reviziju
Predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti član nadzornog odbora i uprave, zaposlen niti imati direktni ili indirektni finansijski interes u d.d., izuzev place po osnovu te funkcije.
Odbor za reviziju je dužan izvršiti reviziju polugodišnjeg i godišnjeg obračuna i reviziju finansijskog poslovanja d.d.
Odbor za reviziju ovlašten je zahtijevati sazivanje sjednice nadzornog odbora i skupštine kada smatra da su ugrozeni interesi dioničara ili utvrdi nepravilnosti u radu predsjednika ili članova nadzornog odbora, direktora ili članova uprave.
Glasanje u skupštini vrši se putem glasačkih listića koji sadrže ime ili firmu dioničara i broj glasova kojim raspolaže. Glasanje se vrši zaokruživanjem na glasačkom listiću odgovora "za" ili "protiv" prijedloga odluke ili imena kandidata pri izboru organa dioničkog društva. Rezultate glasanja utvrđuje odbor za glasanje.
O radu skupštine sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži:
a) firmu i adresu sjedišta dioničkog društva;
b) mjesto i vrijeme održavanja skupštine;
c) ime i prezime predsjedavajućeg skupštine, zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnik i članova odbora za glasanje;
d) dnevni red;
e) odluke;
f) podatke o glasanju;
g) prigovore dioničara i članova nadzornog odbora na odluke skupštine.
Uz zapisnik se prilažu pisani prijedlozi i izvještaji podneseni skupštini.
Prestanak dioničkod društva
Dioničko društvo prestaje u skladu sa zakonom i statutom:
a) odlukom skupštine;
b) spajanjem, pripajanjem i podjelom;
c) istekom vremena, ako je društvo bilo osnovano na određeno vrijeme;
d) odlukom suda;
e) stečajem.
Odluka skupštine o prestanku dioničkog društva dostavlja se Komisiji i registarskom sudu najkasnije osam dana od dana donošenja odluke.
Dioničko društvo prestaje odlukom suda kada:
a) po tužbi povjerilaca čija dospjela a neizmirena potraživanja premašuju trećinu osnovnog kapitala dioničkog društva;
b) skupština dioničkog društva nije održana deset mjeseci od isteka roka za izradu godišnjeg obračuna;
c) kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojim se ugrožavaju interesi povjerilaca ili vlasnika vrijednosnih papira koje je društvo emitovalo;
d) kada se stečaj završi diobom stečajne imovine;
e) stečaj nije pokrenut jer imovina društva nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog postupka ili se stečaj obustavi zbog nedovoljne imovine.
Odluka suda upisuje se po službenoj dužnosti u Registar emitenata i registar društava.