Zakon o polaganju pravosudnog ispita u Bosni i Hercegovini
PostPosted:Sat Apr 06, 2019 6:05 pm
ZAKON O POLAGANjU PRAVOSUDNOG ISPITA U BOSNI I HERCEGOVINI
("Sl. glasnik BiH", br. 33/2004, 56/2008 i 62/2011)
Član 1
Ovim zakonom reguliše se polaganje pravosudnog ispita u Bosni i Hercegovini.
Pravosudni ispit (u daljem tekstu: ispit) je stručni ispit koji polažu diplomirani pravnici radi sticanja uslova za obavljanje poslova čije je vršenje uslovljeno pravosudnim ispitom.
Član 2
Ispit može polagati lice koje je prije reforme visokog obrazovanja četvorogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini steklo zvanje diplomiranog pravnika, kao i lice koje je zvanje diplomiranog pravnika steklo u bivšoj SFRJ do 06. 04. 1992. godine.
Ispit može polagati i lice koje je po sistemu obrazovanja prema Bolonjskom procesu završilo četvorogodišnji studij na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je steklo najmanje 240 ECTS bodova i koje je u toku školovanja u nastavnom planu i programu imalo sve predmete navedene u članu 4. ovog zakona.
Lice iz st. 1. i 2. ovog člana ispit može polagati ako je najmanje dvije godine nakon završenog školovanja radilo u Bosni i Hercegovini na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu, advokatskoj ili notarskoj kancelariji, u organima uprave, privrednim društvima ili drugim pravnim licima.
Pod uslovima iz st. 1, 2. i 3. ovog člana, ispit mogu polagati i pripravnici i volonteri.
Član 3
Ispit može polagati domaći ili strani državljanin ili lice bez državljanstva koje je diplomu steklo na pravnom fakultetu u inostranstvu, uz dokaz o važenju i priznavanju strane diplome u Bosni i Hercegovini i uz ispunjavanje uslova iz člana 2. stav 3. ovog zakona.
Član 4
Na ispitu se provjerava sposobnost kandidata za samostalno obavljanje poslova iz člana 1. ovog zakona.
Ispit se polaže pismeno i usmeno.
Pismeni dio ispita polaže se iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti.
Usmeni dio ispita polaže se iz:
1) Krivičnog prava (materijalno i procesno),
2) Građanskog prava (materijalno i procesno),
3) Porodičnog prava,
4) Privrednog prava,
5) Upravnog prava,
6) Radnog prava,
7) Ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.
Član 5
Ispit se polaže u okviru programa pravosudnog ispita koji sadrži gradivo, pravne izvore i literaturu za svaki predmet iz člana 4. stav 4. ovog zakona.
Program iz stava 1. ovog člana donosi ministar pravde Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: ministar pravde).
Program pravosudnog ispita objavljuje se u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH.
Član 6
Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita (u daljem tekstu: Komisija) koja se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača.
Predsjednika Komisije, dva zamjenika i 18 ispitivača (u daljem tekstu: lista ispitivača) imenuju nadležni ministri pravde i to: ministar pravde Bosne i Hercegovine, ministar pravde Federacije Bosne i Hercegovine i ministar pravde Republike Srpske, za svoj nivo na vrijeme od dvije godine iz reda diplomiranih pravnika sa položenim pravosudnim ispitom, koji su radom u pravosudnim organima ili advokaturi ili u državnim organima uprave ili drugim institucijama ili drugim pravnim licima stekli visok ugled pravnog stručnjaka, kao i iz reda naučnika iz područja pravnih nauka iz predmeta utvrđenih u članu 4. ovog zakona.
Predsjednik Komisije, njegovi zamjenici i ispitivači s liste su ispitivači za određene predmete, a rješenjem o imenovanju određuje se ko je od njih ispitivač za pojedini predmet.
Predsjednik Komisije ili njegovi zamjenici određuju sastav Komisije za polaganje pojedinog kandidata ili za određeno vrijeme, ali ne duže od dva mjeseca.
Rješenjem o imenovanju predsjednika Komisije, njegovih zamjenika i ispitivača određuje se i sekretar Komisije i njegovi zamjenici iz reda diplomiranih pravnika.
Član 7
Administrativne poslove Komisije obavljaju nadležna ministarstva pravde (u daljem tekstu: nadležna ministarstva pravde).
Član 8
Komisija o svom radu podnosi izvještaj nadležnom ministru pravde najmanje jedanput godišnje.
Član 9
Prijavu za polaganje pravosudnog ispita diplomirani pravnik (u daljem tekstu: kandidat) podnosi Ministarstvu pravde po svom izboru. Uz prijavu, kandidat podnosi i dokaze da ispunjava uslove iz člana 2. ovog zakona o završenom pravnom fakultetu i provedenom radu na pravnim poslovima.
Nadležno ministarstvo pravde rješenjem utvrđuje da li kandidat ispunjava uslove za polaganje pravosudnog ispita.
Član 10
Na osnovu rješenja kojim je kandidatu odobreno polaganje ispita, predsjednik Komisije određuje vrijeme kada će kandidat polagati ispit.
Član 11
Ispit počinje polaganjem pismenog dijela ispita. Pismeni dio ispita kandidat polaže rješavanjem praktičnog slučaja iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti.
Zadatak za pismeni dio ispita daje Komisija na prijedlog člana koji je ispitivač za predmet iz koga kandidat polaže pismeni dio ispita.
Kandidat ima pravo na šest sati rada za izradu pismenog zadatka.
Član 12
Odluku o ocjeni uspjeha kandidata na pismenom dijelu ispita donosi Komisija većinom glasova, po pribavljenom mišljenju ispitivača.
Pismeni rad ocjenjuje se ocjenom "položio" ili "nije položio".
Član 13
Kandidat koji ne položi pismeni dio ispita ni iz krivično-pravne ni iz građansko-pravne oblasti ne može pristupiti polaganju usmenog dijela ispita i smatra se da ispit nije položio.
Član 14
Kandidat koji položi pismeni dio ispita iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti ili samo iz jedne od njih pristupa polaganju usmenog dijela ispita.
Kandidat koji je pristupio polaganju usmenog dijela ispita a nije položio pismeni dio ispita iz jedne oblasti, na usmenom dijelu ispita ne može polagati ispit iz te oblasti.
Usmeni dio ispita je javan.
Član 15
Konačni uspjeh na ispitu ocjenjuje se prema rezultatu koji je kandidat pokazao na pismenom i usmenom ispitu ocjenom "položio" ili "nije položio".
O uspjehu kandidata Komisija odlučuje većinom glasova, vodeći računa o ocjeni koju je predložio ispitivač.
Ocjena o uspješnosti ispita saopštava se kandidatu po završenom ispitu.
Član 16
Kandidat koji na ispitu ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz najviše dva predmeta ima pravo iz tih predmeta, odnosno tog predmeta polagati popravni ispit.
Rok za polaganje popravnog ispita iz jednog predmeta ne može biti kraći od jednog ni duži od tri mjeseca, a rok za polaganje popravnog ispita iz dva predmeta ne može biti kraći od dva ni duži od četiri mjeseca.
Ako kandidat ne položi samo usmeni dio ispita iz predmeta iz kojeg se polaže i pismeni dio ispita a taj dio ispita je položio, na popravnom ispitu nije dužan ponovo polagati pismeni dio ispita iz tog predmeta.
Ako kandidat u roku iz stava 2. ovog člana ne položi popravni ispit, smatraće se da ispit nije položio.
Član 17
Kandidatu, koji je položio ispit, ministarstvo pravde izdaje uvjerenje o položenom ispitu, koje potpisuje ministar pravde.
Član 18
Kandidat, koji nije položio ispit, može ga ponovo polagati po isteku roka od šest mjeseci, računajući od dana prethodnog polaganja.
Član 19
Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili prije početka polaganja izjavi da odustaje od ispita, smatraće se da ispit nije polagao. U ovom slučaju kandidat podnosi novu prijavu za polaganje ispita.
Ako kandidat odustane od već započetog ispita ili ne preda rad iz pismenog dijela u određenom vremenu iz člana 11. stav 3. ovog zakona, smatraće se da ispit nije položio.
Član 20
Započeti ispit može se odgoditi ako je kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen da nastavi polaganje ispita.
O odgađanju ispita odlučuje Komisija.
Rješenje o nastavku ispita donosi Komisija na molbu kandidata.
Molba se podnosi u roku od osam dana po prestanku razloga za odgodu polaganja ispita, ali najkasnije u roku od tri mjeseca, računajući od dana kada je odluka o odgađanju donesena.
Ako kandidat ne podnese molbu za nastavak ispita u roku iz stava 4. ovog člana ili ako mu molba bude odbijena, smatraće se da ispit nije položio.
Protiv rješenja Komisije kandidat može podnijeti žalbu ministru pravde, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
U nastavku ispita kandidat ne polaže onaj dio ispita koji je polagao do odgađanja ispita.
Član 21
Predsjedniku Komisije, njegovim zamjenicima, članovima i sekretaru i zamjenicima sekretara Komisije pripada naknada za rad u Komisiji.
Ovlašćuje se nadležni ministar pravde da donese pravilnik o naknadama za rad u Komisiji.
Član 22
Troškove Komisije snosi kandidat, ukoliko organ ili pravno lice u kojem je kandidat proveo potrebnu praksu ne odluči da ih ono snosi.
Član 23
Pripravnici koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona počeli s radom na pravnim poslovima radi sticanja uslova za polaganje ispita ili su ispunili uslove za polaganje po dosadašnjim propisima u Bosni i Hercegovini, ispit će polagati po odredbama ovog zakona.
Član 24
(brisano)
Član 25
Sa ispitom, u smislu ovog zakona, izjednačavaju se pravosudni ispiti položeni po propisima koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i pravosudni ispiti položeni u bivšoj SFRJ do 6. aprila 1992. godine.
O priznavanju pravosudnog ispita položenog po propisima drugih zemalja odlučuje Ministarstvo pravde BiH, po principu reciprociteta.
Član 26
Ovlašćuje se nadležni ministar pravde da donese pravilnik o polaganju pravosudnog ispita kojim će se bliže propisati način prijavljivanja ispita, rad Komisije, oblik i sadržaj uvjerenja o položenom ispitu i vođenje evidencije lica koja su položila pravosudni ispit.
Član 27
Entiteti i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine dužni su u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoje zakone i druge propise iz ove oblasti sa ovim zakonom.
Član 28
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
("Sl. glasnik BiH", br. 33/2004, 56/2008 i 62/2011)
Član 1
Ovim zakonom reguliše se polaganje pravosudnog ispita u Bosni i Hercegovini.
Pravosudni ispit (u daljem tekstu: ispit) je stručni ispit koji polažu diplomirani pravnici radi sticanja uslova za obavljanje poslova čije je vršenje uslovljeno pravosudnim ispitom.
Član 2
Ispit može polagati lice koje je prije reforme visokog obrazovanja četvorogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini steklo zvanje diplomiranog pravnika, kao i lice koje je zvanje diplomiranog pravnika steklo u bivšoj SFRJ do 06. 04. 1992. godine.
Ispit može polagati i lice koje je po sistemu obrazovanja prema Bolonjskom procesu završilo četvorogodišnji studij na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je steklo najmanje 240 ECTS bodova i koje je u toku školovanja u nastavnom planu i programu imalo sve predmete navedene u članu 4. ovog zakona.
Lice iz st. 1. i 2. ovog člana ispit može polagati ako je najmanje dvije godine nakon završenog školovanja radilo u Bosni i Hercegovini na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu, advokatskoj ili notarskoj kancelariji, u organima uprave, privrednim društvima ili drugim pravnim licima.
Pod uslovima iz st. 1, 2. i 3. ovog člana, ispit mogu polagati i pripravnici i volonteri.
Član 3
Ispit može polagati domaći ili strani državljanin ili lice bez državljanstva koje je diplomu steklo na pravnom fakultetu u inostranstvu, uz dokaz o važenju i priznavanju strane diplome u Bosni i Hercegovini i uz ispunjavanje uslova iz člana 2. stav 3. ovog zakona.
Član 4
Na ispitu se provjerava sposobnost kandidata za samostalno obavljanje poslova iz člana 1. ovog zakona.
Ispit se polaže pismeno i usmeno.
Pismeni dio ispita polaže se iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti.
Usmeni dio ispita polaže se iz:
1) Krivičnog prava (materijalno i procesno),
2) Građanskog prava (materijalno i procesno),
3) Porodičnog prava,
4) Privrednog prava,
5) Upravnog prava,
6) Radnog prava,
7) Ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.
Član 5
Ispit se polaže u okviru programa pravosudnog ispita koji sadrži gradivo, pravne izvore i literaturu za svaki predmet iz člana 4. stav 4. ovog zakona.
Program iz stava 1. ovog člana donosi ministar pravde Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: ministar pravde).
Program pravosudnog ispita objavljuje se u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH.
Član 6
Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita (u daljem tekstu: Komisija) koja se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača.
Predsjednika Komisije, dva zamjenika i 18 ispitivača (u daljem tekstu: lista ispitivača) imenuju nadležni ministri pravde i to: ministar pravde Bosne i Hercegovine, ministar pravde Federacije Bosne i Hercegovine i ministar pravde Republike Srpske, za svoj nivo na vrijeme od dvije godine iz reda diplomiranih pravnika sa položenim pravosudnim ispitom, koji su radom u pravosudnim organima ili advokaturi ili u državnim organima uprave ili drugim institucijama ili drugim pravnim licima stekli visok ugled pravnog stručnjaka, kao i iz reda naučnika iz područja pravnih nauka iz predmeta utvrđenih u članu 4. ovog zakona.
Predsjednik Komisije, njegovi zamjenici i ispitivači s liste su ispitivači za određene predmete, a rješenjem o imenovanju određuje se ko je od njih ispitivač za pojedini predmet.
Predsjednik Komisije ili njegovi zamjenici određuju sastav Komisije za polaganje pojedinog kandidata ili za određeno vrijeme, ali ne duže od dva mjeseca.
Rješenjem o imenovanju predsjednika Komisije, njegovih zamjenika i ispitivača određuje se i sekretar Komisije i njegovi zamjenici iz reda diplomiranih pravnika.
Član 7
Administrativne poslove Komisije obavljaju nadležna ministarstva pravde (u daljem tekstu: nadležna ministarstva pravde).
Član 8
Komisija o svom radu podnosi izvještaj nadležnom ministru pravde najmanje jedanput godišnje.
Član 9
Prijavu za polaganje pravosudnog ispita diplomirani pravnik (u daljem tekstu: kandidat) podnosi Ministarstvu pravde po svom izboru. Uz prijavu, kandidat podnosi i dokaze da ispunjava uslove iz člana 2. ovog zakona o završenom pravnom fakultetu i provedenom radu na pravnim poslovima.
Nadležno ministarstvo pravde rješenjem utvrđuje da li kandidat ispunjava uslove za polaganje pravosudnog ispita.
Član 10
Na osnovu rješenja kojim je kandidatu odobreno polaganje ispita, predsjednik Komisije određuje vrijeme kada će kandidat polagati ispit.
Član 11
Ispit počinje polaganjem pismenog dijela ispita. Pismeni dio ispita kandidat polaže rješavanjem praktičnog slučaja iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti.
Zadatak za pismeni dio ispita daje Komisija na prijedlog člana koji je ispitivač za predmet iz koga kandidat polaže pismeni dio ispita.
Kandidat ima pravo na šest sati rada za izradu pismenog zadatka.
Član 12
Odluku o ocjeni uspjeha kandidata na pismenom dijelu ispita donosi Komisija većinom glasova, po pribavljenom mišljenju ispitivača.
Pismeni rad ocjenjuje se ocjenom "položio" ili "nije položio".
Član 13
Kandidat koji ne položi pismeni dio ispita ni iz krivično-pravne ni iz građansko-pravne oblasti ne može pristupiti polaganju usmenog dijela ispita i smatra se da ispit nije položio.
Član 14
Kandidat koji položi pismeni dio ispita iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti ili samo iz jedne od njih pristupa polaganju usmenog dijela ispita.
Kandidat koji je pristupio polaganju usmenog dijela ispita a nije položio pismeni dio ispita iz jedne oblasti, na usmenom dijelu ispita ne može polagati ispit iz te oblasti.
Usmeni dio ispita je javan.
Član 15
Konačni uspjeh na ispitu ocjenjuje se prema rezultatu koji je kandidat pokazao na pismenom i usmenom ispitu ocjenom "položio" ili "nije položio".
O uspjehu kandidata Komisija odlučuje većinom glasova, vodeći računa o ocjeni koju je predložio ispitivač.
Ocjena o uspješnosti ispita saopštava se kandidatu po završenom ispitu.
Član 16
Kandidat koji na ispitu ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz najviše dva predmeta ima pravo iz tih predmeta, odnosno tog predmeta polagati popravni ispit.
Rok za polaganje popravnog ispita iz jednog predmeta ne može biti kraći od jednog ni duži od tri mjeseca, a rok za polaganje popravnog ispita iz dva predmeta ne može biti kraći od dva ni duži od četiri mjeseca.
Ako kandidat ne položi samo usmeni dio ispita iz predmeta iz kojeg se polaže i pismeni dio ispita a taj dio ispita je položio, na popravnom ispitu nije dužan ponovo polagati pismeni dio ispita iz tog predmeta.
Ako kandidat u roku iz stava 2. ovog člana ne položi popravni ispit, smatraće se da ispit nije položio.
Član 17
Kandidatu, koji je položio ispit, ministarstvo pravde izdaje uvjerenje o položenom ispitu, koje potpisuje ministar pravde.
Član 18
Kandidat, koji nije položio ispit, može ga ponovo polagati po isteku roka od šest mjeseci, računajući od dana prethodnog polaganja.
Član 19
Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili prije početka polaganja izjavi da odustaje od ispita, smatraće se da ispit nije polagao. U ovom slučaju kandidat podnosi novu prijavu za polaganje ispita.
Ako kandidat odustane od već započetog ispita ili ne preda rad iz pismenog dijela u određenom vremenu iz člana 11. stav 3. ovog zakona, smatraće se da ispit nije položio.
Član 20
Započeti ispit može se odgoditi ako je kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen da nastavi polaganje ispita.
O odgađanju ispita odlučuje Komisija.
Rješenje o nastavku ispita donosi Komisija na molbu kandidata.
Molba se podnosi u roku od osam dana po prestanku razloga za odgodu polaganja ispita, ali najkasnije u roku od tri mjeseca, računajući od dana kada je odluka o odgađanju donesena.
Ako kandidat ne podnese molbu za nastavak ispita u roku iz stava 4. ovog člana ili ako mu molba bude odbijena, smatraće se da ispit nije položio.
Protiv rješenja Komisije kandidat može podnijeti žalbu ministru pravde, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
U nastavku ispita kandidat ne polaže onaj dio ispita koji je polagao do odgađanja ispita.
Član 21
Predsjedniku Komisije, njegovim zamjenicima, članovima i sekretaru i zamjenicima sekretara Komisije pripada naknada za rad u Komisiji.
Ovlašćuje se nadležni ministar pravde da donese pravilnik o naknadama za rad u Komisiji.
Član 22
Troškove Komisije snosi kandidat, ukoliko organ ili pravno lice u kojem je kandidat proveo potrebnu praksu ne odluči da ih ono snosi.
Član 23
Pripravnici koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona počeli s radom na pravnim poslovima radi sticanja uslova za polaganje ispita ili su ispunili uslove za polaganje po dosadašnjim propisima u Bosni i Hercegovini, ispit će polagati po odredbama ovog zakona.
Član 24
(brisano)
Član 25
Sa ispitom, u smislu ovog zakona, izjednačavaju se pravosudni ispiti položeni po propisima koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i pravosudni ispiti položeni u bivšoj SFRJ do 6. aprila 1992. godine.
O priznavanju pravosudnog ispita položenog po propisima drugih zemalja odlučuje Ministarstvo pravde BiH, po principu reciprociteta.
Član 26
Ovlašćuje se nadležni ministar pravde da donese pravilnik o polaganju pravosudnog ispita kojim će se bliže propisati način prijavljivanja ispita, rad Komisije, oblik i sadržaj uvjerenja o položenom ispitu i vođenje evidencije lica koja su položila pravosudni ispit.
Član 27
Entiteti i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine dužni su u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoje zakone i druge propise iz ove oblasti sa ovim zakonom.
Član 28
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".