OVLAŠTENjE ZA OSTVARIVANjE IMOVINSKOPRAVNOG ZAHTJEVA
Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine
član 208 stav 1
Kako prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku može podnijeti osoba koja je ovlaštena da takav zahtjev ostvaruje u parničnom postupku, lice koje ne priloži sudu punomoć za zastupanje a zaposleno je kao diplomirani pravnik kod oštećenog ne može se smatrati zastupnikom po zaposlenju, pa sud oštećenom nije mogao dosuditi imovinskopravni zahtjev.
Obrazloženje:
"Iz obrazloženja pobijane presude slijedi da je svjedok L. A. na glavnom pretresu navela da je po zanimanju diplomirani pravnik, zaposlena u... banci d.d. S. i da nastupa u svojstvu predstavnika oštećene... banke. Prvostepeni sud navodi da ovaj svjedok nije priložila sudu punomoć za zastupanje, ali kako je ista zaposlena kao diplomirani pravnik u... banci d.d. i na glavnom pretresu navela da postupa u svojstvu predstavnika oštećene, prvostepeni sud zaključuje da se radi o tzv. zastupnicima po zaposlenju, da su to lica koja su ovlašćena da bez posebne punomoći obavljaju određene poslove u privrednim društvima u kojima su zaposleni i da je njihovo ovlaštenje pretpostavljeno i ono proizilazi iz prirode obavljanja njihovih radnih dužnosti. Međutim, izneseni stav prvostepenog suda se ne može prihvatiti pravilnim. Naime, imajući u vidu da je odredbom člana 208. stav 1. ZKP FBiH propisano da prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku može podnijeti osoba koja je ovlaštena da takav zahtjev ostvaruje u parničnom postupku, onda je bilo potrebno utvrditi da li je svjedok L. A., u skladu sa zakonskim odredbama kojima je regulisan parnični postupak, ovlaštena osoba za podnošenje takvog prijedloga. Kako podaci krivičnog postupka ne sadrže podatke o tome da je svjedok L. A. ovlašćena osoba da u ime oštećene... banke d.d. S. podnese prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u ovom krivičnom postupku, onda prvostepeni sud pobijanom presudom nije ni mogao dosuditi imovinskopravni zahtjev oštećenoj, na što se osnovano ukazuje žalbom branitelja optužene. https://www.anwalt-derbeste.de
Drugostepeni sud je, djelimičnim uvažavanjem žalbe branitelja optužene i primjenom člana 329. ZKP FBiH, preinačio prvostepenu presudu u odluci o imovinskopravnom zahtjevu tako da se, na osnovu člana 212. stav 3. ZKP FBiH, oštećena... banka d.d. S. sa imovinskopravnim zahtjevom uputio na parnični postupak jer, iz ranije navedenih razloga, podaci krivičnog postupka ne pružaju pouzdan osnov za potpuno ni za djelimično presuđenje."
(Odluka Vrhovnog suda Federacije BiH, 03 0 K 015745 18 Kž od 21.10.2019. godine)
Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine
član 208 stav 1
Kako prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku može podnijeti osoba koja je ovlaštena da takav zahtjev ostvaruje u parničnom postupku, lice koje ne priloži sudu punomoć za zastupanje a zaposleno je kao diplomirani pravnik kod oštećenog ne može se smatrati zastupnikom po zaposlenju, pa sud oštećenom nije mogao dosuditi imovinskopravni zahtjev.
Obrazloženje:
"Iz obrazloženja pobijane presude slijedi da je svjedok L. A. na glavnom pretresu navela da je po zanimanju diplomirani pravnik, zaposlena u... banci d.d. S. i da nastupa u svojstvu predstavnika oštećene... banke. Prvostepeni sud navodi da ovaj svjedok nije priložila sudu punomoć za zastupanje, ali kako je ista zaposlena kao diplomirani pravnik u... banci d.d. i na glavnom pretresu navela da postupa u svojstvu predstavnika oštećene, prvostepeni sud zaključuje da se radi o tzv. zastupnicima po zaposlenju, da su to lica koja su ovlašćena da bez posebne punomoći obavljaju određene poslove u privrednim društvima u kojima su zaposleni i da je njihovo ovlaštenje pretpostavljeno i ono proizilazi iz prirode obavljanja njihovih radnih dužnosti. Međutim, izneseni stav prvostepenog suda se ne može prihvatiti pravilnim. Naime, imajući u vidu da je odredbom člana 208. stav 1. ZKP FBiH propisano da prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku može podnijeti osoba koja je ovlaštena da takav zahtjev ostvaruje u parničnom postupku, onda je bilo potrebno utvrditi da li je svjedok L. A., u skladu sa zakonskim odredbama kojima je regulisan parnični postupak, ovlaštena osoba za podnošenje takvog prijedloga. Kako podaci krivičnog postupka ne sadrže podatke o tome da je svjedok L. A. ovlašćena osoba da u ime oštećene... banke d.d. S. podnese prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u ovom krivičnom postupku, onda prvostepeni sud pobijanom presudom nije ni mogao dosuditi imovinskopravni zahtjev oštećenoj, na što se osnovano ukazuje žalbom branitelja optužene. https://www.anwalt-derbeste.de
Drugostepeni sud je, djelimičnim uvažavanjem žalbe branitelja optužene i primjenom člana 329. ZKP FBiH, preinačio prvostepenu presudu u odluci o imovinskopravnom zahtjevu tako da se, na osnovu člana 212. stav 3. ZKP FBiH, oštećena... banka d.d. S. sa imovinskopravnim zahtjevom uputio na parnični postupak jer, iz ranije navedenih razloga, podaci krivičnog postupka ne pružaju pouzdan osnov za potpuno ni za djelimično presuđenje."
(Odluka Vrhovnog suda Federacije BiH, 03 0 K 015745 18 Kž od 21.10.2019. godine)