ZAPOŠLjAVANjE STUDENATA
Zakon o radu
član 166
Radni angažman studenata do početka akademske godine se vrši zaključivanjem ugovora o radu ili ugovora o privremenim i povremenim poslovima i zavisi od statusa studenta, odnosno da li je redovan ili vanredan student, jer od tog statusa zavisi i ostvarivanje drugih prava, kao što je pravo na zdravstveno osiguranje.
"... Također, zatraženo je mišljenje u vezi sa mogućnošću angažmana studenata do početka akademske godine.
Što se tiče angažovanja studenata, prije svega, ističemo da bilo koji oblik angažmana istih zavisi od njihovog statusa, odnosno obaveza u skladu sa propisima iz oblasti visokog obrazovanja. Naime, redovni studenti u skladu sa propisima iz oblasti visokog obrazovanja, odnosno propisima kojim su uređena pravila studiranja, moraju ispunjavati nastavne i druge obaveze. Pored toga, na osnovu svog statusa redovni studenti ostvaruju i određena prava, kao npr. pravo na zdravstveno osiguranje. S obzirom na to da se pravo na zdravstveno osiguranje, kako je navedeno, ostvaruje i na osnovu prijave na obavezna osiguranja prilikom zasnivanja radnog odnosa, to bi u slučaju eventualnog zasnivanja radnog odnosa sa redovnim studentom došlo do preklapanja u ostvarivanju navedenog prava. Također, a s obzirom na to da studenti nemaju stručna zvanja koja se stiču nakon završenog studija visokog obrazovanja, postavlja se pitanje njihovog ispunjavanja posebnih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa u smislu potrebnih stručnih kvalifikacija, ukoliko je kao jedan od pomenutih uvjeta propisana visoka stručna sprema.
Nadalje, Zakonom o radu ("Sl. novine FBiH", br. 26/2016 i 89/2018 - dalje: Zakon) je, pored zasnivanja radnog odnosa zaključivanjem ugovora o radu, predviđeno i obavljanje rada za poslodavca na osnovu zaključenog ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, na osnovu kojeg se ne zasniva radni odnos sa poslodavcem. Naime, odredbom člana 166. Zakona propisano je da se za obavljanje privremenih i povremenih poslova može zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu i da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine. Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Dakle, radi se o određenim pomoćnim poslovima kod poslodavca, odnosno o nesistematizovanim poslovima za koje se ne zaključuje ugovor o radu, već ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, sklapanjem kojeg se ne zasniva radni odnos sa poslodavcem. Obavljanje navedenih poslova može trajati najduže 60 dana u toku kalendarske godine. Međutim, potrebno je naglasiti da angažman studenata za obavljanje navedenih poslova putem studentskih servisa, na način da poslodavac zaključi ugovor sa studentskim servisom, a ne studentom, ne bi bio usklađen sa zakonom. Ovo iz razloga što ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova zaključuju poslodavac i lice koje se angažuje za obavljanje pomenutih poslova."
(Izvod iz Mišljenja Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, br. 03-34/11-1750/19(2) od 9.7.2019. godine)
Zakon o radu
član 166
Radni angažman studenata do početka akademske godine se vrši zaključivanjem ugovora o radu ili ugovora o privremenim i povremenim poslovima i zavisi od statusa studenta, odnosno da li je redovan ili vanredan student, jer od tog statusa zavisi i ostvarivanje drugih prava, kao što je pravo na zdravstveno osiguranje.
"... Također, zatraženo je mišljenje u vezi sa mogućnošću angažmana studenata do početka akademske godine.
Što se tiče angažovanja studenata, prije svega, ističemo da bilo koji oblik angažmana istih zavisi od njihovog statusa, odnosno obaveza u skladu sa propisima iz oblasti visokog obrazovanja. Naime, redovni studenti u skladu sa propisima iz oblasti visokog obrazovanja, odnosno propisima kojim su uređena pravila studiranja, moraju ispunjavati nastavne i druge obaveze. Pored toga, na osnovu svog statusa redovni studenti ostvaruju i određena prava, kao npr. pravo na zdravstveno osiguranje. S obzirom na to da se pravo na zdravstveno osiguranje, kako je navedeno, ostvaruje i na osnovu prijave na obavezna osiguranja prilikom zasnivanja radnog odnosa, to bi u slučaju eventualnog zasnivanja radnog odnosa sa redovnim studentom došlo do preklapanja u ostvarivanju navedenog prava. Također, a s obzirom na to da studenti nemaju stručna zvanja koja se stiču nakon završenog studija visokog obrazovanja, postavlja se pitanje njihovog ispunjavanja posebnih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa u smislu potrebnih stručnih kvalifikacija, ukoliko je kao jedan od pomenutih uvjeta propisana visoka stručna sprema.
Nadalje, Zakonom o radu ("Sl. novine FBiH", br. 26/2016 i 89/2018 - dalje: Zakon) je, pored zasnivanja radnog odnosa zaključivanjem ugovora o radu, predviđeno i obavljanje rada za poslodavca na osnovu zaključenog ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, na osnovu kojeg se ne zasniva radni odnos sa poslodavcem. Naime, odredbom člana 166. Zakona propisano je da se za obavljanje privremenih i povremenih poslova može zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu i da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine. Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Dakle, radi se o određenim pomoćnim poslovima kod poslodavca, odnosno o nesistematizovanim poslovima za koje se ne zaključuje ugovor o radu, već ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, sklapanjem kojeg se ne zasniva radni odnos sa poslodavcem. Obavljanje navedenih poslova može trajati najduže 60 dana u toku kalendarske godine. Međutim, potrebno je naglasiti da angažman studenata za obavljanje navedenih poslova putem studentskih servisa, na način da poslodavac zaključi ugovor sa studentskim servisom, a ne studentom, ne bi bio usklađen sa zakonom. Ovo iz razloga što ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova zaključuju poslodavac i lice koje se angažuje za obavljanje pomenutih poslova."
(Izvod iz Mišljenja Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, br. 03-34/11-1750/19(2) od 9.7.2019. godine)