Zakon o poreskoj upravi Brcko distrikta BiH

ZAKON O PORESKOJ UPRAVI BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE
("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 3/2002, 42/2004, 8/2006, 3/2007, 19/2007, 2/2008, 8/2011 - odluka AS, 6/2013, 35/2017, 3/2019 i 8/2019)



GLAVA I. Osnovne odredbe

Član 1

(1) Ovim zakonom uređuje se mjesto i uloga Porezne uprave kao organizacione jedinice u Direkciji za finansije Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Direkcija), njen djelokrug rada, ovlaštenja, odgovornosti i druga pitanja vezana za njeno funkcionisanje i osnov za provođenje zakona iz oblasti poreza i na zakonu zasnovanih podzakonskih propisa, te definišu prekršaji i sankcije iz oblasti poreza. Porezna uprava je odgovorna za provođenje zakona putem utvrđivanja kontrole i prinudne naplate poreza, doprinosa, taksi i drugih obaveza utvrđenih zakonom i drugim propisima kao i za vršenje drugih poslova utvrđenih ovim zakonom.

(2) Ukoliko su odredbe ovog zakona kojima se reguliše saradnja Porezne uprave s drugim organima Distrikta prava i obaveze Porezne uprave i poreznih obveznika, identifikacija i registracija poreznih obveznika, podnošenje poreznih prijava i plaćanja poreza, utvrđivanje porezne obaveze i naplata poreza, prinudna naplata poreznih obaveza, inspekcijski nadzor, obračun i naplata kamata, odbici i povrat više plaćenih poreza, rokovi zastare za utvrđene porezne obaveze, naplata i povrat poreza, žalbe na porezna rješenja, kazne za prekršaj, podzakonski akti, porezna mišljenja i dostavljanje pismena drugačije uređena drugim zakonima Distrikta, tada se primjenjuju odredbe ovog zakona.

Član 2

Porezna uprava ima okrugli pečat s tekstom: Bosna i Hercegovina Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, Direkcija za finansije Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, Porezna uprava, kružno ispisan ćiriličnim i latiničnim pismom s grbom Bosne i Hercegovine u sredini.

Član 3

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

1. "Porez" označava svaku obavezu propisanu zakonima o porezima i doprinosima kao i Zakonom o taksama, koja se uplaćuje u korist Jedinstvenog računa Distrikta (u daljem tekstu: "JRD") ili drugog zakonom određenog računa.

2. "Porezni obveznici su pravna lica (preduzeća, finansijske organizacije, neprofitne organizacije i druga pravna lica upisana u sudski registar poslovnih subjekata kod nadležnog suda), preduzetnici i građani. Pojam poreznog obveznika uključuje i poreznog posrednika i svako drugo lice koje je po poreznim zakonima obavezno platiti porez, kaznu, kamatu i druge obaveze u skladu sa zakonima.

2a. Preduzetnik označava fizičko lice koje samostalno na tržištu obavlja djelatnost radi sticanja dohotka, a upisan je u sudski registar poslovnih subjekata i preduzetnika kod nadležnog suda.

2b. Preduzeće označava pravno lice koje samostalno na tržištu obavlja djelatnost radi sticanja dobiti, a upisano je u sudski registar poslovnih subjekata kod nadležnog suda .

2c. Građanin je rezident i nerezident Brčko distrikta BiH koji je dužan plaćati porezne obaveze propisane poreznim zakonima.

3. "Poreski posrednik" je lice koje je dužno, u skladu sa poreskim zakonom, da prikupi poreze od bilo kog drugog lica, obustavom ili na drugi način, te da iste uplati na JRD ili drugi zakonom određen račun.

4. "Razrez poreza" je postupak utvrđivanja visine poreske obaveze poreskog obveznika, koja se unosi u evidenciju Porezne uprave.

5. "Poreski zakoni" su zakonski propisi koji regulišu poreze, takse i doprinose.

6. "Predstavnik poreskog obveznika" je lice koje je poreski obveznik ovlastio da vrši deo ili sve poslove poreskog obveznika u vezi sa ispunjavanjem obaveza poreskog obveznika u skladu sa poreskim zakonima.

7. "Porezna tajna je svaka informacija ili podatak o obvezniku koje imaju porezni organi. Porezna uprava je dužna da obezbijedi sigurnost i povjerljivost poreznih informacija i podataka prikupljenih od obveznika koji bi u slučaju otkrivanja mogli štetiti obvezniku. Lice zaposleno u Poreznoj upravi dužno je da čuva podatke i informacije dobijene prilikom rada kao profesionalnu tajnu. Porezne informacije i podaci primljeni kao službeni dokumenti mogu se dati:

1) Organima i institucijama BiH, Distrikta i entiteta radi provođenja njihovih službenih poreznih dužnosti u skladu s poreznim zakonima,

2) Javnim tužilaštvima, organima pravosuđa BiH, Distrikta i entiteta radi utvrđivanja:

a) poreznih obaveza,

b) odgovornosti za porezni prekršaj i prinudnu naplatu i

c) porezna krivična djela,

3) Stranim državnim organima u skladu s međunarodnim ugovorima,

4) Drugim licima uz pismeni pristanak obveznika.

Poreznom tajnom ne smatraju se:

1) informacije i podaci za koje obveznik u pismenom obliku izjavi da se ne smatraju poreznom tajnom,

2) informacije i podaci dati u takvom obliku da se ne mogu povezati s pojedinačnim obveznikom ili se oni na drugi način ne mogu identifikovati,

3) ime, identifikacioni broj poreznog obveznika koji se koriste tokom inspekcijskog nadzora ili naplate obaveza, kao i brojevi transakcijskih računa kod poslovnih banaka,

4) informacije i podaci koji se mogu koristiti tokom istrage ili postupka u vezi s krivičnim djelima iz oblasti poreza i

5) informacije i podaci koji su dobijeni tokom porezne istrage ili za koje se saznalo prilikom prikupljanja drugih informacija, a za koje se u skladu s članom 9 ovog zakona zahtijeva da budu proslijeđeni nadležnim organima u slučajevima kad postoji sumnja da je izvršen prekršaj ili krivično djelo koje nije iz oblasti poreza.

8. "Radni dan" je svaki dan određen kao radni dan u Distriktu.

9. "Knjige i evidencija" predstavljaju dokumentaciju o poslovanju poreskog obveznika, transakcijama, plaćanjima i prihodima vezanim za obaveze poreskog obveznika za plaćanje poreza u skladu sa poreskim zakonima. Knjige i evidencija, između ostalog, uključuju: memorandume, glavne knjige, račune i računovodstvenu evidenciju u svim oblicima, uključujući i kompjuterske datoteke. Osim ako nije drugačije propisano poreskim zakonom, knjige i evidencije se vode na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku upotrebom latiničnog ili ćiriličnog pisma.

10. "Finansijska organizacija" je svako pravno lice ovlašćeno za obavljenje platnog prometa i depozitnih aktivnosti, uključujući i kreditne institucije Distrikta.

11. "Lice" označava svako fizičko ili pravno lice.

12. Osim ako je drugačije određeno poreskim zakonom, "povezano lice" je:

1) (prestalo da važi)

2) lice koje kontroliše poreskog obveznika, lice koje kontroliše poreski obveznik ili lice koje je pod zajedničkom kontrolom sa poreskim obveznikom (Kontrola znači vlasništvo (direktno ili putem jednog ili više pravnih lica od najmanje 50% vrijednosti imovine ili najmanje 50% glasačkih prava pravnog lica.Prilikom kontrole, smatraće se da lica posjeduju sve dionice koje direktno ili indirektno posjeduju članovi njegove porodice).

13. "Nalog za prenos sredstava" je dokument i prateći primjerci tog dokumenta, neophodni za izvršenje prenosa sredstava sa računa u banci na drugi račun.

14. "Budžet" podrazumijeva Budžet Distrikta.

15. "Glavno mjesto poslovanja poreskog obveznika" nalazi se u mjestu u kojem su udio prosječnog broja zaposlenih i knjigovodstvena vrijednost imovine poreskog obveznika veći nego u bilo kojem drugom mjestu.

16. "Sud" označava Osnovni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

17. "Skupština" označava Skupštinu Distrikta

18. "Vlada" označava Vladu Distrikta.

19. "Službenik Porezne uprave" označava zaposlenika u Poreznoj upravi.

20. Lična dostava smatra se uredno izvršenom ako je dostavljanje pismena izvršeno primaocu, članu domaćinstva, zaposleniku primaoca, kao i ostavljanjem pismena u unutrašnjosti poslovnog objekta, pribijanje na vrata stambenog objekta uz konstataciju dostavljača o načinu izvršenog dostavljanja, te ukoliko dostava nije izvršena na ovaj način, izvršit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču uprave.

Član 4

Na pitanja koja nisu obuhvaćena ovim zakonom shodno se primenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, kao i drugih odgovarajućih zakona;

Član 5

(1) Poreznom upravom kao organizacionom jedinicom Direkcije rukovodi direktor.

(2) Direktor Porezne uprave je ovlašten da donosi rješenja u upravnom postupku koji se vodi u ovoj upravi.

(3) Direktor Porezne uprave ima status rukovodećeg državnog službenika na mandatni period.

(4) Direktor se imenuje na mandat od četiri godine, s tim da može biti ponovo izabran, ali ne duže od dva mandata uzastopno.

Član 6

Direktor uprave je za svoj rad i rad uprave odgovoran direktoru Direkcije.

Član 7

Porezna uprava je obavezna sačinjavati mjesečne izvještaje o radu i dostavljati ih direktoru Direkcije.

Član 8

Direktor i zamjenik Porezne uprave:

1. ne smije da bude član političke stranke ili da daje podršku političkim kandidatime ili političkim platformama; i

2. dužan je da dostavi Odjeljenju za Javni Registar Vlade Distrikta godišnji izvještaj o ličnom finansijskom stanju navodeći ukupna primanja i izvore, imovinu i dugovanja.

GLAVA II. Osnovni poslovi, ovlašćenja i obaveze Porezne uprave

Osnovni poslovi i ovlašćenja Porezne uprave

Član 9

Porezna uprava:

1. utvrđuje poresku obavezu;

2. izrađuje i vodi registar poreskih obveznika na osnovu identifikacionih brojeva poreskih obveznika (Glava X);

3. sprovodi poresku kontrolu (Glava VII);

4. sprovodi prinudnu naplatu (Glava XI);

5. vrši pretres poslovnih prostorija ili stana poreskih obveznika u skladu sa zakonom;

6. prikuplja dokaze o potencijalnim kriminalnim aktivnostima i obaviještava Javno tužilaštvo o krivičnim djelima;

7. sprovodi prekršajni postupak (Glava XVI);

8. (brisano)

9. zahtijeva od sudova da preduzmu radnje radi omogućavanja sprovođenja poreskog zakona;

10. predlaže pravilnike za sprovođenje poreskih zakona u skladu sa ovim zakonom;

11. poziva poreskog obveznika ili bilo koje drugo lice da da izjavu i predoči knjige, evidenciju i drugu dokumentaciju u vezi sa sprovođenjem poreskog zakona,

12. sprovodi druge aktivnosti utvrđene ovim zakonom.

Obaveze Porezne uprave

Član 10

Porezna uprava:

1. obavještava, objašnjava i obučava poreske obveznike i javnost o postojećim poreskim zakonima, poreskim postupcima, odgovarajućim podzakonskim aktima, poreskim zahtevima, uključujući i plaćanje poreskih obaveza;

2. obavještava poreske obveznike o njihovim pravima i obavezama tokom poreske kontrole;

3. obezbjeđuje obrazovne usluge u vezi sa poreskim zakonima i pravima i obavezama poreskih obveznika;

4. vrši povrat ili knjiženje kao poreskog kredita u korist poreskog obveznika, preplaćene poreske obaveze;

5. predaje poreskim obveznicima bez naknade obrasce poreske prijave;

6. čuva poreske tajne i osigurava da angažovani stručnjaci ne odaju poreske tajne,

7. postupa sa poreskim obveznicima i drugima sa poštovanjem i uvažavanjem;

GLAVA III. Međusobna saradnja Porezne uprave sa drugim organima i institucijama

Član 11

(1) Porezna uprava je dužna sarađivati sa organima i institucijama Distrikta, Republike Srpske i Federacije BIH.

(2) Sudovi, Policija, inspekcijski i drugi organi Distrikta, dužni su da Poreznoj upravi dostavljaju informacije koje se odnose na kršenje poreskih zakona.

(3) i (4) (brisano)

Zakonska odgovornost službenih lica

Član 12

(1) Službenici Porezne uprave dužni su da se prema poreskim obveznicima odnose sa poštovanjem i uvažavanjem.

(2) Službenici Porezne uprave koji djeluju u okviru svojih službenih ovlašćenja ne snose odgovornost za štetu pričinjenu tim djelovanjima.

(3) Službenici Porezne uprave koji ne djeluju u okviru svojih ovlašćenja, odgovorni su materijalno, disciplinski i krivično.

Finansiranje i prihodi

Član 13

(1) Sredstva za finansiranje rada i aktivnosti Porezne uprave obezbjeđuju se iz Budžeta.

(2) Sve prihode koje utvrdi od poreza, taksi ili drugih prihoda, Porezna uprava evidentira i usmerava u korist JRD ili drugog računa kojem taj prihod po zakonu pripada.

GLAVA IV. Prava i obaveze poreskih obveznika

Član 14

(1) Poreski obveznik ima pravo da:

1. od Porezne uprave dobije besplatne informacije, uključujući i obrasce poreske prijave, o poreskim zakonima, poreskim postupcima, odgovarajućim podzakonskim aktima i poreskim obavezama, uključujući i plaćanje poreskih obaveza;

2. daje objašnjenja Poreznoj upravi o obračunavanju i plaćanju poreza;

3. bude prisutan tokom poreskih kontrola;

4. traži obavještenja od nadležnih organa potrebna za izvršenje prava koja mu pripadaju u skladu sa poreskim zakonima.

(2) Poreski obveznik koji pretrpi štetu nezakonitim postupanjem Porezne uprave, ima pravo da podnese tužbu za naknadu štete. Naknada štete se isplaćuje iz Budžeta.

Član 15

Poreski obveznik je dužan da:

1. se registruje kod Porezne uprave i da prijavi bilo koju promjenu adrese, vlasničkih prava i predstavnika kako je predviđeno ovim zakonom,

2. vodi knjige i evidenciju na način propisan poreskim zakonima za period od pet (5) godina od dana dospijeća poreske obaveze na koju se knjige i evidencija odnose,

3. podnosi poreske prijave u obliku, na mjestu i u vrijeme propisano poreskim zakonom i drugim propisima,

4. podnosi dokumenta i odaziva se pozivima Porezne uprave u svrhu sprovođenja poreskih zakona,

5. obavijesti Poreznu upravu u roku od pet (5) dana o otvaranju ili zatvaranju računa kod bilo koje banke u Distriktu ili na drugom mjestu,

6. omogući ulazak službenika Porezne uprave u poslovne prostorije i vršenje poreske kontrole, kao i da pruži potrebne informacije u vezi s poreskim obavezama i druge informacije vezane za sprovođenje poreskih zakona,

6a. svaki pojedinačni ostvaren promet proizvoda, odnosno svaku pojedinačnu izvršenu uslugu e videntira preko registar kase ili softversko računarske opreme i da isječak iz registar kase odnosno račun iz računarskog štampača izda kupcu odnosno korisniku usluge.

7. izvršava sve druge obaveze utvrđene poreskim zakonom ili drugim propisima.

GLAVA V. Identifikacioni broj i registracija poreskih obveznika

Član 16

(1) Porezna uprava dodjeljuje jedinstveni identifikacioni broj poreznog obveznika po postupku i na način propisan Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Brčko distriktu BiH.

(2) Svako lice koje je dužno prema poreskim zakonima ili drugim podzakonskim aktima da dostavi prijavu, izjavu ili drugi dokument Poreznoj upravi, unijeće u tu prijavu, izjavu ili drugi dokument broj poreskog obveznika. Izdati identifikacioni broj poreznog obveznika, porezni obveznik mora istaknuti u sjedištu, a ovjerene fotokopije u mjestima na kojima obavlja registrovanu djelatnost.

(3) Sva obavještenja koja poreskom obvezniku dostavlja Porezna uprava, sadržavaće broj tog poreskog obveznika.

(4) Broj poreskog obveznika biće jedinstven i jedini broj tog poreskog obveznika za sve poreze, izuzev ako je drugačije određeno poreskim zakonom.

(5) Obrazac prijave za broj poreskog obveznika propisuje Porezna uprava.

Mjesto i vrijeme registracije

Član 17

(1) (brisano).

(2) Ukoliko dođe do promjena podataka koji se unose u obrazac iz člana 16 stav 5 ovog zakona, lice koje obavlja poslovnu djelatnost u Distrktu, dužno je da u roku od 5 (pet) dana od dana nastale promjene o tome pismeno obavijesti Poreznu upravu.

Obaveze sudskih i upravnih organa zaduženih za registraciju

Član 18

(1) Sud će dostaviti Poreznoj upravi primjerak rješenja o upisu u Registar, u roku od 5 (pet) dana od dana izvršenog upisa.

(2) Nadležni organ Distrikta koji posjeduje podatke o mjestu prebivališta, odnosno boravišta ili smrti fizičkog lica, obavještava Poreznu upravu u roku od 5 (pet) radnih dana od dana prijave prebivališta, odnosno boravišta ili smrti fizičkog lica.

Član 19

Banka može otvoriti račun za poreskog obveznika tek nakon dostavljanja na uvid broja poreskog obveznika.

GLAVA VI. Poreske prijave

Član 20

(1) Porezna prijava se sastoji od izvještaja i drugih relevantnih dokumenata koje je lice dužno podnijeti Poreznoj upravi na obrascu, u obliku, na način i mjestu propisanim poreznim zakonima i podzakonskim aktima Distrikta.

(2) Ukoliko porezna prijava nije podnesena na obrascu propisanom na način iz stava 1 ovog člana, smatra se da nije podnesena.

(3) Porezni obveznik ili njegov zastupnik potpisuje poreznu prijavu. Poreznu prijavu potpisuje i stručno lice kome je povjereno vođenje knjiga i evidencija i unosi svoj broj poreznog obveznika i pečat, osim u slučajevima, kada je stručno lice zaposleno kod poreznog obveznika, tada stavlja samo svoj potpis.

Član 21

(1) Ukoliko poreski obveznik ne dostavi poresku prijavu u roku od 30 (trideset) dana nakon isteka propisanog roka za podnošenje takve prijave, Porezna uprava podnosi takvu prijavu u ime poreskog obveznika najkasnije do isteka godine u kojoj je rok za podnošenje porezne prijave.

(2) Porezna uprava može upotrebiti bilo kakve informacije koje ima na raspolaganju, uključujući i posredne dokaze opisane u članu 34 ovog zakona, da podnese prijavu iz stava 1 ovog člana.

(3) Porezna prijava koju podnosi Porezna uprava sačinjava se i podnosi na istom obrascu, kao i porezna prijava koju podnosi sam obveznik, u dva primjerka, od kojih se jedan dostavlja obvezniku, s tim da na ovoj prijavi treba da stoji naznaka da se radi o poreznoj prijavi koju podnosi Porezna uprava u ime poreznog obveznika.

Izmijenjena poreska prijava

Član 22

(1) Poreski obveznik može izmijeniti prethodno podnesenu poresku prijavu.

(2) Izmijenjena poreska prijava podnijeta do roka propisanog za podnošenje prijave, smatraće se kao poreska prijava poreskog obveznika za taj period.

(3) Izmijenjena poreska prijava se podnosi radi otklanjanja grešaka ili propusta, uslijed kojih je poreska prijava netačna.

(4) Porezni obveznik koji otkrije da je napravljena greška ili propust na poreznoj prijavi koju je ranije podnio ili ju je podnio neko u njegovo ime, a koja je dovela do pogrešno prijavljene obaveze podnosi izmijenjenu poreznu prijavu u kojoj je izvršena ispravka greške uz pismeno obrazloženje.

(5) Izmijenjenu poreznu prijavu porezni obveznik podnosi na istom obrascu na kojem je podnesena porezna prijava koja je predmetom izmjene.

(6) Izmijenjena porezna prijava se može podnijeti samo jednom za obračunski period na koji se prijava odnosi, a najkasnije do isteka godine u kojoj je rok za podnošenje porezne prijave.

(7) Ako porezni obveznik izmijenjenu poreznu prijavu podnosi nakon prijema obavještenja od Porezne uprave da je u ranije podnesenoj poreznoj prijavi napravljena greška ili propust, tada izmijenjenu poreznu prijavu obveznik mora podnijeti u skladu sa instrukcijama navedenim u obavještenju i u rokovima propisanim u obavještenju.

(8) Porezni obveznik je dužan na izmijenjenu poreznu prijavu staviti naznaku da se radi o izmijenjenoj poreznoj prijavi.

Poreska prijava za porez po odbitku

Član 23

(1) Poreska prijava za porez po odbitku je izvještaj koji poreski posrednik podnosi Poreznoj upravi u kojem se daju informacije u vezi s porezom koje poreski posrednik obustavlja poreskom obvezniku.

(2) Poreski posrednik dostavlja poreskom obvezniku kopiju prijave iz stava 1 ovog člana.

Član 24

(1) Na zahtjev poreskog obveznika Direktor Porezne uprave je ovlašćen da produži do šesdeset (60) dana rok za podnošenje poreske prijave ili izvještaja. Ovlašćenje za odobravanje ovih produženja može se prenijeti određenim poreskim službenicima.

(2) Produženje roka za podnošenje poreske prijave ili izvještaja može se odobriti, samo ukoliko postoji opravdan razlog na strani poreskog obveznika, kao što je između ostalog: bolest ili uništenje knjiga i evidencije, bez krivice poreskog obveznika.

(3) Produženje roka iz stava 1 ovog člana nema uticaja na datum dospijeća plaćanja poreza određenog poreskim zakonima.

GLAVA VII. Poreske obaveze

Dospijeće porezne obaveze

Član 25

(1) Plaćanje porezne obaveze dospijeva na dan roka za podnošenje porezne prijave.

(2) Poreska obaveza utvrđuje se u skladu sa postupkom predviđenim poreskim zakonima.

Odgovornost pojedinaca za poreske obaveze pravnog lica, organizacije ili poreskog posrednika

Član 26

(1) Odgovorno lice koje odobrava korišćenje novčanih sredstava pravnog lica, organizacije ili poreskog posrednika odgovorno je za poreske obaveze pravnog lica, organizacije ili poreskog posrednika ukoliko je, nakon prijema naloga za plaćanje dospjelih poreznih obaveza, dozvolilo trošenje sredstava pravnog lica, organizacije ili poreskog posrednika u bilo koje druge svrhe osim u svrhu plaćanja poreskih obaveza.

(2) Lice iz stava 1 ovog člana odgovorno je za poreske obaveze pravnog lica, organizacije ili poreskog posrednika do visine stvarno utrošenih sredstava.

Član 27

(1) Poreska obaveza poreskog obveznika koju je u skladu sa poreskim zakonom dužan obustaviti i uplatiti poreski posrednik, obaveza je poreskog posrednika od trenutka kada je obustavi od poreskog obveznika.

(2) Banka koja primi nalog od poreskog obveznika za prenos sredstava radi plaćanja poreskih obaveza, odgovorna je za poreske obaveze od trenutka prijema naloga, pod uslovom da na računu poreskog obveznika ima dovoljno sredstava.

Odgovornost primaoca imovine

Član 28

Lice koje je primilo imovinu poreskog obveznika, odgovorno je za poreske obaveze poreskog obveznika do visine tržišne vrijednosti primljene imovine u slučaju da je :

1. imovina primljena u roku od jedne (1) godine prije utvrđivanja porezne obaveze poreznom obvezniku,

2. to lice platilo sumu koja je niža od tržišne vrijednosti imovine ili je primilo imovinu bez naknade,

3. to lice znalo ili je trebalo znati za lošu ekonomsku i finansijsku situaciju poreskog obveznika ili je u rodbinskim odnosima sa poreskim obveznikom prema (član 3 stav 1 tačka 12 alineja 1 ovog zakona),

4. prenos imovine doveo do insolventnosti poreskog obveznika.

Ostali slučajevi odgovornosti

Član 29

(1) Poreske obaveze preminulog lica izmiruju se iz imovine preminulog lica prije raspodjele imovine nasljednicima tog lica.

(2) Poreska obaveza lica koga sud smatra nestalim ili proglasi poslovno nesposobnim izmiruje se iz imovine takvog lica.

(3) Poreska obaveza preduzeća u postupku stečaja ili likvidacije, izmiruje se u skladu sa zakonom koji reguliše stečaj i likvidaciju.

(4) Sud je dužan da obavijesti Poreznu upravu o postupcima iz stavova 1, 2, i 3 ovog člana.

(5) Ukoliko je imovina lica iz stava 1, 2 i 3 ovog člana neznatne vrijednosti, poreska obaveza se otpisuje.

Član 29a

Poreznu obavezu koja se odnosi na investicioni fond u postupku likvidacije izmiruje upravljačko preduzeće iz novčanih sredstava investicionog fonda uključujući prihode od prodaje njegove imovine.

Član 29b

(1) U slučaju bilo kojeg oblika reorganizacije pravnog lica ili organizacije (spajanje, pridruživanje, dijeljenje, odvajanje, itd.) poreznu obavezu pravnog lica ili organizacije koja je bila predmet reorganizacije izmiruje njen pravni sljedbenik, a pravni sljedbenici solidarno.

(2) Odgovornost za plaćanje kazne za kršenje poreznih zakona koje se desilo prije reorganizacije pravnog lica ili organizacije prelazi na nasljednika (nasljednike) - pravnog sljedbenika pravnog lica ili organizacije koja je bila predmet reorganizacije, a na pravne sljedbenike solidarno.

GLAVA VIII. Kontrola poreskog obveznika

Opšte odredbe o kontroli

Član 30

(1) Kontrola je provjera tačnosti i blagovremenosti obračuna i uplate poreskih i drugih propisanih obaveza poreskog obveznika putem poreske prijave, osnovne i pomoćne dokumentacije, robe i sirovina, uposlenosti radne snage i drugih dokaza do kojih Porezna uprava dođe u vršenju svojih aktivnosti. Porezna uprava vrši kancelarijsku i terensku kontrolu u skladu sa poreskim zakonima i drugim propisima iz oblasti oporezivanja.

(2) Kontrolu iz stava 1 ovog člana vrše službenici eksterne kontrole: šef Sektora eksterne kontrole, glavni inspektori i inspektori.

(3) Tokom kontrole Porezna uprava može:

1. pozvati poreskog obveznika i svako drugo lice da da izjavu ili preda dokumentaciju ili druge informacije u vezi sa porovođenjem poreskih zakona;

2. ući u prostorije gdje se knjige i dokumentacija ili drugi predmeti nalaze ili se mogu nalaziti, (član 9, stav 5),

3. privremeno oduzeti predmete (robu, papire i drugu dokumentaciju) potrebnu za razrez poreza i izdati potvrdu o tome;

4. privremeno zabraniti rad poreskog obveznika,

5. zaustaviti i pregledati vozilo za koje se sumnja da prevozi robu sumnjivog porijekla;

6. pregledati evidencije i dokumentaciju vezanu za poslovanje poreskog obveznika;

7. pregledati robu, opremu i prostorije;

8. pregledati zalihe, materijale i stanje gotovih proizvoda;

9. pregledati tok novca i druge račune;

10. utvrditi identitet lica koja obavljaju finansijske i računovodstvene poslove za poreskog obveznika i od istih uzeti izjave;

11. vršiti ostale aktivnosti u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima.

Član 30a

(1) Inspektori Porezne uprave imaju pravo utvrditi identitet lica koja obavljaju djelatnost bez pribavljenog identifikacionog broja poreznog obveznika.

(2) Inspektori Porezne uprave imaju pravo građaninu koji obavlja djelatnost bez izvršenog upisa djelatnosti u sudski registar na obračunati dohodak utvrditi porez uvećan za 50%.

Član 31

(1) Porezna uprava može privremeno zabraniti rad poreskog obveznika do donošenja rješenja o prekršaju, odnosno presude o krivičnom djelu ili otklanjanja nedostataka u slučajevima:

1. ukoliko dospjela poreska obaveza nije plaćena,

2. ukoliko obavlja djelatnost za koju nije registrovan i nema broj poreznog obveznika izdat od nadležnog organa.

3. ukoliko ne vodi knjige i evidencije.

(2) Porezna uprava je ovlaštena u slučajevima iz stava 1 ovog člana privremeno zabraniti rad poreznog obveznika, pečaćenjem ili na drugi pogodan način, te zatvoriti poslovne i druge prostorije, onemogućiti korištenje prostorija, uređaja i drugih sredstava za rad bez obzira da li su u vlasništvu ili u zakupu poreznog obveznika.

Član 31a

(1) Eksternu kontrolu vrše inspektori Porezne uprave kao ovlaštena službena lica, samostalno na osnovu ovlaštenja utvrđenih ovim zakonom i drugim propisima i odlučuju o preduzimanju upravnih i drugih mjera u skladu sa Zakonom.

(2) Plata službenika eksterne kontrole, inspektora za devizno poslovanje, te službenika prinudne naplate s ovlaštenjima, se uvećava za dodatak na platu čija visina je propisana Zakonom o platama u organima javne uprave i institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

(3) Inspektori imaju službenu legitimaciju i značku.

(4) U vršenju propisanih ovlaštenja inspektori mogu zahtijevati pomoć i asistenciju Policije Brčko distrikta BiH, koju su im oni obavezni pružiti.

(5) Inspektor rješenjem privremeno zabranjuje raspolaganje sredstvima na žiroračunu, ako se porezni obveznik ne može pronaći na prijavljenoj adresi sjedišta.

Član 32

(1) Inspektor Porezne uprave privremeno ili trajno oduzima robu od poreskog obveznika:

1. kad poreski obveznik nije registrovan za obavljanje poslovne djelatnosti ili kad je registrovana djelatnost poreskog obveznika zabranjena od strane ovlašćenog organa ili djelatnost obavlja bez pribavljenog identifikacionog broja poreznog obveznika;

2. kad za robu ne postoji odgovarajuća dokumentacija o porijeklu;

3. kad roba nije propisno uknjižena u knjige poreskog obveznika.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, inspektor će donijeti rješenje o utvrđivanju poreznih obaveza shodno odredbama poreznih Zakona.

(3) Nakon donošenja rješenja o prekršaju ili prekršajnog naloga i uplate porezne obaveze iz stava 2 ovog člana, roba oduzeta shodno stavu 1 ovog člana će biti vraćena.

(4) U slučaju da se ne plati poreska obaveza iz stava 2 ovog člana, Porezna uprava će sprovesti postupak prinudne naplate.

Član 33

(1) Po okončanju kontrole poreskog obveznika, Porezna uprava dostavlja poreskom obvezniku zapisnik o utvrđenom činjeničnom stanju i utvrđenim obavezama ukoliko iste postoje.

(2) Porezni obveznik ima pravo uložiti prigovor na zapisnik o utvrđenom činjeničnom stanju u roku od 5 dana od dana prijema zapisnika. Prigovor se podnosi Poreznoj upravi. Prigovor će razmotriti komisija od 3 člana (od kojih je stalni član direktor Porezne uprave, drugi član šef sektora Eksterne kontrole, a treći član inspektor koji je vršio kontrolu), te donijeti rješenje u roku od 8 dana od dana prijema prigovora. Rješenje potpisuje inspektor i dostavlja ga poreznom obvezniku.

(2a) Ako su zapisnikom utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti u pogledu obračuna, evidentiranja i plaćanja javnih prihoda, a nije izjavljen prigovor, inspektori će donijeti rješenje kojim će naložiti uplatu dodatno utvrđene porezne obaveze i dati uputstva o otklanjanju nedostataka i nepravilnosti.

(2b) Na rješenja o obračunu i plaćanju zakonske obaveze, porezni obveznik ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana prijema rješenja. Žalba se dostavlja Apelacionoj komisiji Distrikta putem Porezne uprave. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

(3) Osim u opravdanim slučajevima, kontrola se vrši tokom redovnog radnog vremena.

Posredni dokazi

Član 34

(1) U određivanju tačne poreske obaveze poreskog obveznika ili poreskog posrednika za vrijeme kancelarijske ili terenske kontrole, Porezna uprava koristi posredne dokaze kao i knjige i evidencije poreskog obveznika ili poreskog posrednika.

(2) Posredni dokazi su informacije van knjiga i evidencija poreskog obveznika ili poreskog posrednika, koje se mogu koristiti za utvrđivanje iznosa poreske obaveze. Posredni dokazi, pored ostalog, uključuju:

1. kretanje i iznos sredstava preko računa kod banaka;

2. upoređivanje troškova sa prihodima;

3. imovinu stečenu ili korišćenu za ličnu upotrebu i druge dokaze o imovini;

4. analiza promjena u neto imovini;

5. cijene iznajmljivanja nekretnina u mjestu gde poreski obveznik ili poreski posrednik obavlja djelatnost ili živi;

6. iznos kapitala u firmi poreskog obveznika ili poreskog posrednika;

7. obim poslovanja i promet firme poreskog obveznika;

8. broj lica koje upošljava poreski obveznik;

9. vrsta i broj klijenata poreskog obveznika;

10. profit ili prihod ostalih lica koja obavljaju istu ili sličnu djelatnost pod istim ili sličnim uslovima;

11. razliku između kupljenih sirovina i drugih materijala i onih stvarno upotrebljenih u proizvodnom procesu; i

12. svi drugi dokazi koji mogu poslužiti za utvrđivanje iznosa poreskih obaveza poreskog obveznika.

GLAVA IX. Postupci plaćanja i izmirenja poreskih obaveza

Član 35

(1) Izmirivanje poreske obaveze podrazumijeva plaćanje ukupnog iznosa poreza, odnosno dospjelih kamata.

(2) Plaćanje poreskih obaveza vrši se u valuti koja je u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini.

(3) Poreska obaveza se može platiti putem kompenzacije obaveze Distrikta prema poreskom obvezniku, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Član 36

Danom plaćanja poreske obaveze smatra se dan kada je banka primila od poreskog obveznika nalog za prenos sredstava sa računa poreskog obveznika na JRD ili drugi zakonom određen račun, pod uslovom da na računu poreskog obveznika postoji dovoljno sredstava.

Obaveze banke

Član 37

(1) Nalog za prenos kojim se nalaže plaćanje poreske obaveze izvršava banka u roku od 1 (jednog) radnog dana od dana prijema naloga za prenos.

(2) Banka koja ne izvrši prenos sredstava u skladu sa stavom 1 ovog člana, odgovorna je za poreske obaveze poreskog obveznika, do iznosa raspoloživih sredstava na računu u trenutku prijema naloga.

Plaćanje poreske obaveze

Član 38

(1) (brisano).

(2) Plaćanje poreske obaveze izvršava se po sljedećem redoslijedu:

1. troškovi postupka, ukoliko postoje,

2. kamata na porez,

2a. kazne,

3. iznos poreza.

GLAVA X. Utvrđivanje porezne obaveze

Opće odredbe o utvrđivanju porezne obaveze

Član 39

(1) Utvrđivanje porezne obaveze je evidentiranje iznosa poreznih obaveza obveznika u evidenciju Porezne uprave.

(2) Utvrđivanje porezne obaveze Porezna uprava vrši:

1. po prijemu porezne prijave ili izmijenjene porezne prijave obveznika u kojoj je obračunao obavezu,

2. po usklađivanju iznosa obaveze prijavljene u poreznoj prijavi na osnovu rezultata kontrole i svih informacija, shodno članu 34 ovog zakona,

3. po podnošenju porezne prijave koju je Porezna uprava pripremila u ime obveznika i u kojoj je Porezna uprava obračunala obavezu.

(3) U slučaju kada je utvrđivanje izvršeno prema stavu 2 tačkama 2 i 3 ovog člana Porezna uprava će donijeti rješenje o utvrđivanju dodatne porezne obaveze.

Nalog za plaćanje utvrđenih obaveza

Član 40

(1) Poreski obveznik je dužan da plati poresku obavezu u roku od deset (10) dana od dana prijema nalog za plaćanje obaveza, osim ako je zakonom drugačije određeno.

(1a) Nalog za plaćanje utvrđenih obaveza je pismeni akt kojim Porezna uprava nalaže obvezniku da plati obaveze.

(1b) Nalog za plaćanje utvrđenih obaveza, Porezna uprava donosi kad utvrdi da obveznik nije platio obavezu. Pri utvrđivanju iznosa obaveze u nalogu za plaćanje Porezna uprava uzima u obzir i sve uplate koje je obveznik uplatio u periodu utvrđivanja obaveza.

(2) Ukoliko utvrdi da postoji opasnost od neizvršenja određene poreske obaveze, Porezna uprava može naložiti poreskom obvezniku da plati poresku obavezu i prije isteka roka od deset (10)' dana ili kraćeg roka određenog zakonom.

(3) Nalog za plaćanje obaveza sadrži sljedeće:

1. naziv/ime poreskog obveznika;

2. identifikacioni broj poreznog obveznika ili JMBG;

3. datum izdavanja naloga za plaćanje obaveza;

4. vrstu obaveze, period za koji se porez plaća i iznos dospjele obaveze;

5. iznos dospjele kamate;

6. kratak opis osnove za određivanje iznosa iz tački 4 i 5;

7. ukupna dospjela poreska obaveza kao i rok u kojem se nalaže plaćanje,

8. način izvršenja plaćanja i broj računa na koji se vrši plaćanje;

9. (brisano);

10. Posebnu naznaku da će u slučaju neplaćanja obaveze u datom roku Porezna uprava bez daljnjeg obavještavanja pristupiti prinudnoj naplati;

11. (brisano).

(4) Ako više solidarnih poreznih obveznika odgovaraju za porezne obaveze, onda se nalog za plaćanje porezne obaveze izdaje bilo kojem ili svim poreznim obveznicima.

(5) Ako porezni obveznik smatra da porezna obaveza navedena u nalogu za plaćanje obaveza nije tačna, porezni obveznik ili njegov zastupnik će odmah kontaktirati Poreznu upravu i dati puno objašnjenje s dokazom o izvršenoj uplati ili pogrešnom obračunu porezne obaveze. Ovakve informacije Porezna uprava će razmotriti i ako se utvrdi da je porezni obveznik u pravu, greška načinjena u nalogu se otklanja. Ako se utvrdi da informacije koje je dostavio porezni obveznik ne mijenjaju iznos porezne obaveze iz naloga o plaćanju, tada porezna obaveza mora biti plaćena u iznosu i roku navedenom u nalogu.

GLAVA XI. Žalba

Član 41

(1) Protiv rješenja Porezne uprave, žalbu može uložiti poreski obveznik, kao i svako drugo lice koje ima pravni interes.

(2) Žalba se ulaže u roku od 8 (osam) dana od dana prijema rješenja.

(3) Žalba ne odlaže izvršenje. Porezna uprava može u slučaju opravdanih razloga odložiti izvršenje do donošenja odluke po žalbi.

Žalbeni postupak

Član 42

O žalbi odlučuje Apelaciona komisija u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Podnošenje tužbe sudu

Član 43

(1) Protiv odluke Apelacione komisije može se pokrenuti upravni spor pred Sudom.

(2) Tužba se podnosi u roku od trideset (30) dana nakon dostavljanja odluke Apelacione komisije.

(3) Ako Apelaciona komisija ne donese odluku o žalbi protiv prvostepenog rješenja u roku od trideset (30) dana i ukoliko ne donese odluku u dodatnom roku od sedam

(7) dana nakon pismenog zahtjeva lica koje je uložilo žalbu, to lice može pokrenuti upravni spor na isti način kao da je žalba odbijena.

GLAVA XII. Postupci prinudne naplate

Opšte odredbe

Član 44

(1) U postupku prinudne naplate na pitanja koja nisu regulisana ovim zakonom, shodno se primenjuju odredbe Zakona o izvršnom postupku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

(2) Porezna uprava je ovlašćena da sprovede postupak prinudne naplate.

(3) Službenici prinudne naplate su ovlašteni radnici Porezne uprave i imaju službenu legitimaciju.

Član 45

(1) Ukoliko obaveza nije izmirena, postupak prinudne naplate pokreće se po isteku roka za plaćanje porezne obaveze iz naloga za plaćanje.

(2) Mjere prinudne naplate se mogu primijeniti bilo kojim redoslijedom, a dvije ili više mjera se mogu primijjeniti u isto vrijeme.

(3) Rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate sadrži:

1. ime i prezime – naziv i adresu poreznog obveznika

2. identifikacioni broj poreznog obveznika ili JMBG

3. datum prijema naloga za plaćanje od poreznog obveznika

4. vrstu i iznos dugova

5. iznos obračunatih troškova prinudne naplate propisane članom 46 ovog zakona

6. iznos dospjele kamate

7. pouku o pravnom lijeku:

8. posebne naznake

- da je prinudna naplata počela jer obaveza nije plaćena u roku koji je odredila Porezna uprava u nalogu za plaćanje

- da se prinudna naplata duga iz cjelokupne imovine može izvršiti bez daljnjih obavještenja

- da se nikakve mjere prinudne naplate neće preduzeti ako je uplata obaveza izvršena u roku od 3 dana od dana prijema rješenja.

(4) Troškovi prinudne naplate idu na teret poreskog obveznika.

(4a) Ukoliko Porezna uprava postupak prinudne naplate pokreće po zahtjevu organa i institucija BiH, entiteta i Distrikta, oni su obavezni u zahtjevu navesti: ime i prezime, odnosno naziv i tačnu adresu dužnika, JMBG, izvršni naslov, opomenu za plaćanje duga.

(5) Bez obzira na ostale odredbe zakona, sljedeća imovina fizičkih lica je izuzeta od prinudne naplate:

1. finansijska pomoć koju obezbjeđuje bilo koja vlada iz Bosne i Hercegovine;

2. predmeti lične upotrebe, predmeti domaćinstva, odeća, namještaj, hrana do ukupne sume od 2.500 KM na osnovu procjene Porezne uprave;

3. alat koji koristi zanatlija ili majstor do ukupne vrednosti od 1.000 KM na osnovu procjene Porezne uprave;

4. plata i druga primanja do iznosa od 250 KM mjesečno;

5. protivpožarna zaštita koja se koristi u poslovnim prostorijama, lijekovi, medicinska pomoć i medicinska oprema koja se koristi u poslovnim prostorijama;

(5a) Povezano lice shodno članu 3 stavu 1 tački 15 ovog zakona odgovara za obaveze poreznog obveznika.

(6) Više naplaćeni iznosi od poreske obaveze u postupku prinudne naplate, koristiće se za izmirenje budućih poreskih obaveza ili za povraćaj poreza, u skladu sa članom 68 ovog zakona.

Pravne posljedice vezane za početak perioda prinudne naplate

Član 46

Pokretanje postupka prinudne naplate ima sljedeće posljedice:

1. 5% od ukupne porezne obaveze kao trošak naplate, ali ne manje od 100 KM;

2. Izvršni postupak na cjelokupnoj imovini dužnika može se sprovesti bez daljih obavještenja, ukoliko dug nije plaćen na način i u roku propisanom zakonom.

Obustavljanje transakcija preko računa

Član 47

(1) Obustavljanjem transakcija preko računa u bankama, Porezna uprava ograničava pravo poreskog obveznika da raspolaže sredstvima koja se nalaze ili ulaze na njegov račun, kao i pravo da otvara nove račune.

(2) Radnje iz stava 1 ovog člana, ne odnose se na transakcije koje su usmjerene na plaćanje poreske obaveze.

(3) Rješenje o obustavi transakcija preko računa poreznog obveznika otvorenog u banci, Porezna uprava dostavlja poreznom obvezniku i svim bankama u kojima porezni obveznik ima račun.

(4) (brisano)

(5) Rješenje o obustavi transakcija sadrži: ime (naziv) poreskog obveznika, njegov poreski broj, broj računa, iznos duga, vrstu poreza, kazne, taksa i troškova postupaka koji se vode kod ovog organa, iznos kamate i troškove naplate.

(6) Rješenje o obustavi transakcija banka je dužna bezuslovno izvršiti.

(7) Rješenje o obustavi transakcija preko računa poreskog obveznika proizvodi dejstvo do dana izmirenja obaveze, poništenja utvrđene poreske obaveze ili ukidanja rješenja. Porezna uprava obavještava banku bez odlaganja o prestanku dejstva rješenja o obustavi transakcija.

(8) Banka, koja obustavi transakcije preko računa poreskog obveznika, u skladu sa ovim članom, oslobađa se svake obaveze ili odgovornosti u vezi sa obustavom transakcija u odnosu na poreskog obveznika čiji je račun predmet obustave.

Izvršenje pljenidbom novčanih sredstava sa računa

Član 48

(1) Pljenidbom novčanih sredstava sa računa poreskog obveznika vrši se prenos novčanih sredstava sa računa poreskog obveznika u banci na JRD ili drugi zakonom određen račun.

(2) Rješenje o pljenidbi novčanih sredstava s računa poreznog obveznika Porezna uprava dostavlja poreznom obvezniku i svim bankama u kojima porezni obveznik ima račune.

(3) (brisano).

(4) Rješenje o plenidbi novčanih sredstava banka je dužna bezuslovno izvršiti po prijemu rješenja. U slučaju nepostojanja ili nedovoljnih novčanih sredstava na računu poreskog obveznika na dan prijema rješenja, rješenje se izvršava kada novčana sredstva pristignu na račun.

(5) Rješenje o plenidbi novčanih sredstava sadrži: ime (naziv) poreskog obveznika, njegov poreski broj, broj računa, iznos duga, vrstu poreza, kazne, taksa i troškove postupka koji se vodi kod ovog organa, iznos kamate i troškove naplate.

(6) Prijenos sredstava sa deviznog računa poreskog obveznika vrši se u protivvrijednosti u konvertibilnim markama, po kursu utvrđenom od strane nadležne banke za odgovarajuću stranu valutu.

(7) Banka, koja prenese sredstva na osnovu rješenja o plenidbi novčanih sredstava u skladu sa ovim članom, oslobođena je obaveze ili odgovornosti u vezi s tim prenosa prema poreskom obvezniku čiji su računi predmet prenosa.

Prinudna naplata poreske obaveze iz vrijednosnih papira

Član 49

(1) Izvršenje putem prinudne naplate iz vrijednosnih papira poreskog obveznika vrši se putem banaka ili ustanova specijalizovanih za trgovinu vrijednosnim papirima.

(2) Rješenje o prinudnoj naplati se dostavlja banci ili ustanovi gdje se nalaze ti vrijednosni papiri.

(3) Rješenje o prinudnoj naplati poreske obaveze iz vrijednosnih papira, pored podataka iz člana 45 stav 3 ovog zakona, sadrži i podatke o vrijednosnim papirima kao i zabranu transakcija tih vrijednosnih papira.

(4) Banka ili ustanova iz stava 2 ovog člana, u obavezi je da dostavi Poreznoj upravi u roku od 1 (jednog) dana, informacije o vrijednosnim papirima, uključujući i procenu njihove vrijednosti.

(5) Na osnovu rješenja o prinudnoj naplati, banka ili ustanova iz stava 2 ovog člana, obavezna je izvršiti prodaju hartija od vrijednosti pod najboljim uslovima na zvaničnom tržištu, te da od iznosa ostvarenog prodajom hartija od vrijednosti, odbije proviziju i troškove prodaje.

Izvršenje na pokretnim stvarima

Član 50

(1) Izvršenje na pokretnim stvarima se sprovodi njihovom zapljenom, procenom, prodajom i naplatom poreske obaveze iz dobijenih prihoda, u skladu sa postupkom propisanim zakonom.

(2) Porezna uprava može donijeti rješenje da se na pokretnim stvarima iz stava 1 ovog člana, upiše založno pravo u skladu sa odredbama zakona koji reguliše ovu oblast.

(3) Rješenje o pljenidbi pokretnih stvari poreskog obveznika može se izvršiti u bilo koje vrijeme po isteku deset (10) dana od dana dostavljanja rješenja. U slučaju sumnje od iseljenja poreskog obveznika iz Distrikta ili opasnosti od otuđenja njegove imovine, Porezna uprava može odobriti da se naplata poreske obaveze iz imovine izvrši i prije isteka roka od deset (10) dana. Sredstva dobijena prodajom imovine poreskog obveznika koriste se za naplatu poreske obaveze, kazni, troškova postupka koji se vodi kod ovog organa i kamate, kao i troškova poreskog organa koje je imao u postupku provođenja pljenidbe. Ovo takođe obuhvata obustavu plata, potraživanja ili nekih drugih finansijskih potraživanja i korištenje dobijenih sredstava za naplatu poreske obaveze.

(4) Imovina poreskog obveznika koja se može zaplijeniti i prodati, po ovom članu, uključuje cjelokupnu imovinu i imovinska prava koja pripadaju poreskom obvezniku, bilo da tu imovinu fizički posjeduje ovaj poreski obveznik ili neki drugi poreski obveznik u momentu pljenidbe, osim za imovinu koja spada u kategoriju namijenjenu za svakodnevnu ličnu upotrebu pojedinca ili članova njegove porodice, u skladu sa članom 45 stav 6 ovog zakona. Imovina poreskog obveznika uključuje i novčana sredstva i dugove trećih lica prema poreskom obvezniku.

(5) Rješenje o pljenidbi pokretnih stvari sadrži: ime (naziv) poreskog obveznika, njegov poreski broj, imovinu iz koje se vrši naplata, iznos duga, vrstu poreza, iznos kamate i kazne i troškove naplate. Ovlašteni poreski službenik uručuje rješenje poreskom obvezniku čija se imovina plijeni, i drugom licu ako posjeduje imovinu koja se plijeni ili je po drugom osnovu dužno poreskom obvezniku.

(6) Za vrijeme pljenidbe u prostorijama poreskog obveznika službenici su dužni pokazati rješenje o pljenidbi plenidba i svoje ovlašćenje, a potrebno je da bude prisutan jedan punoljetan svjedok, ukoliko poreski obveznik, njegov punomoćnik ili odrasli član njegovog domaćinstva nisu prisutni. Ako lice koje posjeduje sredstva odbije da ih preda, poreski organ će zatražiti pomoć od nadležnih organa službe javnog reda i mira.

(7) Stvari poreskog obveznika koje se nalaze kod drugog lica, mogu biti predmet pljenidbe i to lice je dužno predati te stvari poreskim službenicima ili platiti poresku obavezu. Lice koje stvari preda Poreznoj upravi, odnosno plati poresku obavezu, biće oslobođeno od bilo kakve obaveze prema Poreznoj upravi ili poreskom obvezniku čija je imovina predmet pljenidbe.

(8) Obustava plata ili drugih potraživanja poreskog obveznika čija je imovina predmet pljenidbe primjenjivaće se od dana prve pljenidbe sve dok se ne izmiri poreska obaveza, ne poništi utvrđena poreska obaveza ili do roka utvrđenog u sporazumu iz člana 54 stav 5 ovog zakona.

(9) U vrijeme pljenidbe, poreski službenici koji izvršavaju nalog, sačiniće zapisnik u kojem će biti navedene sve zaplijenjene stvari, a jedan primjerak zapisnika će dobiti poreski obveznik kao i lice od koga su zaplijenjene stvari. Porezna uprava ostavlja na sigurno mjesto zaplijenjene stvari i odgovara za sve stvari koje zaplijeni. Ako se zaplijene novčana sredstva, Porezna uprava ta sredstva deponuje na odgovarajući račun u roku od jednog radnog dana od dana pljenidbe.

(10) Istovremeno s pljenidbenim popisom može se obaviti i procjena pokretne imovine, a najkasnije u roku od 10 dana od izvršenog popisa. Procjenu obavlja službenik Porezne uprave.

(11) Ako zaplijenjene stvari nisu novčana sredstva, Porezna uprava je dužna da u roku od petnaest (15) dana objavi obaveštenje o prodaji stvari u lokalnim novinama, da obavještenje stavi na oglasnu tablu Porezne uprave, na lokaciji tih stvari i na najbližoj pošti. Primjerke ovog obavještenja dobiće poreski obveznik i svako lice koje tvrdi da ima pravo na tu imovinu. Prodaja će se izvršiti po isteku deset (10) dana od dana objave obavještenja, putem licitacije ili na drugi način u skladu sa zakonom i pravilnicima Porezne uprave.

(12) Nakon prodaje stvari, Porezna uprava će izdati potvrdu o prodaji stvari, kojom se na kupca prenose sva prava na stvarima, kao i pravni osnov sticanja. Službenici Porezne uprave i s njima povezana lica (član 3 stav 1 tačka 15), ne mogu ni posredno, niti neposredno kupovati stvari zaplijenjene u skladu sa ovim članom.

(13) Svaki poreski obveznik čije su stvari, osim novčanih sredstava, zaplijenjene u skladu sa ovim članom, ima pravo da izmiri poresku obavezu i troškove pljenidbe i sve ostale troškove izazvane provođenjem ove mjere prije prodaje stvari. Po izmirenju poreske obaveze, Porezna uprava će vratiti stvari poreskom obvezniku, u roku od pet (5) radnih dana.

(14) Kada je zaplijenjena roba kratkotrajnog karaktera, odnosno kvarljiva ili kada Porezna uprava ustanovi da postoje izuzetno važne okolnosti koje opravdavdavaju neodložnu prodaju, prodaja se može izvršiti u periodu kraćem od deset (10) dana.

(15) Prihod od prodaje stvari poreskog obveznika se koristi za plaćanje troškova pljenidbe i prodaje, a zatim za plaćanje obaveza poreskog obveznika, u skladu sa članom 62 ovog zakona. Iznos prihoda od prodaje, uplaćuje se na propisani račun u roku od jednog radnog dana od dana prodaje. Eventualni višak od prodate imovine se vraća poreskom obvezniku ili postaje poreski kredit (član 68).

Založno pravo na nekretninama

Član 51

(1) Ukoliko poreski obveznik ne izmiri svoje poreske obaveze do dana određenog u u rješenju o pokretanju postupka prinudne naplate, Porezna uprava može odlučiti da se izvrši uknjižba založnog prava na nekretninama i pravima poreskog obveznika u korist Distrikta, na iznos poreske obaveze.

(2) Založno pravo na nepokretnu imovinu upisuje se u zemljišne knjige kod suda gdje su uknjižene nekretnine i prava poreskog obveznika a na osnovu rješenja Porezne uprave.

(3) Založno pravo ima istu pravnu snagu kao i presuda suda. Porezna uprava ima pravo da sudskim putem naplati poresku obavezu iz vrijednosti nekretnine na kojoj je uknjiženo rješenje iz stava 2 ovog člana prema ovom zakonu.

(4) Porezna uprava će u roku od 2 (dva) radna dana nakon izmirenja odgovarajuće poreske obaveze podnijeti prijedlog za brisanje založnog prava.

Prigovori

Član 52

(1) Protiv rješenja o prinudnoj naplati može se uložiti prigovor.

(2) Prigovor se podnosi u roku od 3 (tri) dana od prijema rješenja.

(3) Prigovor razmatra Apelaciona komisija.

(4) Prigovor ne odlaže izvršenje.

Osnovi za prigovor protiv rješenja o prinudnoj naplati

Član 53

(1) Prigovor protiv rješenja o prinudnoj naplati se može uložiti iz razloga koji sprečavaju izvršenje, a naročito:

1. ako rješenje o razrezu poreza nije steklo svojstvo izvršnosti; ili je ukinuto, poništeno, preinačeno, ili na drugi način stavljeno van snage;

2. ako je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti izvršenje (član 70);

3. prestankom duga;

4. ako je u propisanom roku data dozvola za odloženo plaćanje ili plaćanje u ratama.

(2) U slučaju da rješenje o prinudnoj naplati nije dostavljeno dužniku, zastaje se sa izvršnim postupkom. Izvršni postupak se nastavlja nakon dostave rješenja o prinudnoj naplati dužniku.

(3) U slučaju osnovanosti prigovora iz stava 1 ovog člana, Porezna uprava donosi rješenje o obustavi postupka.

Produženje roka

Član 54

(1) Porezna uprava može produžiti rok za izmirenje poreske obaveze, u skladu sa rokovima određenim pravilnikom.

(2) Rok za izmirenje poreske obaveze može se produžiti ukoliko poreski obveznik pruži dokaze da nije u mogućnosti poreske obaveze da izmiri u momentu dospjelosti, kao i dokaze da će te obaveze biti u stanju da izmiri u produženom roku.
https://advokat-prnjavorac.com
(2a) Ako je podnesen zahtjev za odgođeno plaćanje ili plaćanje u ratama postupak prinudne naplate se može obustaviti i pokreću se postupci koji se tiču odgađanja plaćanja kako je predviđeno ovim zakonom i podzakonskim aktima.

(3) Pri produžavanju roka za ispunjavanje poreske obaveze Porezna uprava može tražiti od poreskog obveznika da dostavi relevantne finansijske podatke i da obezbedi garancije za plaćanje poreske obaveze, koje ne mogu biti niže od poreske obaveze.

(4) Na poresku obavezu za koju se produžava rok za izmirenje, obračunava se kamata.

(5) Produženje roka za izmirenje poreske obaveze zaključuje se u obliku pismenog sporazuma između Porezne uprave i poreskog obveznika. Ako se poreska obaveza iz sporazuma o produžetku ne plati u potpunosti, sporazum se poništava kao i u slučaju neredovnog plaćanja tekućih poreznih obaveza.

(6) Pravilnik kojim se određuju rokovi produženja za ispunjenje poreske obaveze, donosi Porezna uprava.

Obustava naplate dospelih poreza

Član 55

(1) Kada se utvrdi, u skladu sa pravilima koja donosi Porezna uprava, da naplata ne bi bila ekonomski opravdana ili ukoliko su poreski obveznik ili odgovorno lice nedostupni, porezi koji su dospjeli za naplatu mogu se utvrditi kao trenutno nenaplativi.

(2) Poreska obaveza za koju je utvrđeno da je trenutno nenaplativa, ostaje dospjeli dug i na njega se i dalje obračunava kamata.

(3) Porezna uprava može nastaviti preduzimanje mjera za prinudnu naplatu, ako i kada se utvrdi da se finansijska situacija poreskog obveznika promjenila.

Predaja imovine Distriktu

Član 56

(1) Ukoliko se slučajevima predviđenim ovim zakonom, zaplijenjena pokretna imovina ne proda, postupak prinudne naplate se može okončati predajom te imovine u vlasništvo Distriktu.

(2) Neplaćeni poreski dug se umanjuje za iznos vrednosti imovine predate Distriktu, iz stava 1 ovog člana. Imovina se vrjednuje po najnižoj cijeni po kojoj je nuđena u postupku prodaje od Porezne uprave.

Potraživanja trećih lica

Član 57

(1) Lica koja imaju određeno potraživanje prema oduzetoj imovini, mogu prijaviti svoje potraživanje Poreznoj upravi, od momenta oduzimanja do prodaje oduzete imovine.

(2) Lica iz stava 1 ovog člana, dužna su dostaviti uz prijavu potraživanja i dokumentaciju kojom dokazuju svoje potraživanje.

(3) Po dobijanju obaveštenja o potraživanjima trećih lica, Porezna uprava će preduzeti mere radi obezbeđivanja naplate duga.

(4) Prodaja zaplenjene imovine na koju se potraživanje odnosi, odlaže se do okončanja postupka u kojem se odlučuje o potraživanju trećih lica.

(5) Potraživanja trećih lica koja se prijave nakon što je zaplenjena imovine prodata ili predata Distriktu, rešavaće se primenom odredbi građanskog prava.

Utvrđivanje nesolventnosti

Član 58

(1) Kada se u toku postupka prinudne naplate pokaže da su poreski obveznik i solidarno odgovorna lica nesolventna, Porezna uprava utvrđuje nesolventnost. Smatraće se da su uslovi za utvrđivanje nesolventnosti ispunjeni kada poreski obveznik i solidarno odgovorna lica nemaju imovinu koja bi se mogla prodati. Nesolventnost se takođe utvrđuje u slučajevima kada je zaplijenjena imovina predata Distriktu u skladu sa članom 56 ovog zakona.

(2) Nakon utvrđivanja nesolventosti, Porezna uprava će utvrditi da li postoje fizička ili pravna lica subsidijarno odgovorna za obaveze poreskog obveznika. Ukoliko ne postoje subsidijarno odgovorna lica, Porezna uprava utvrđuje da je poreski dug nenaplativ.

(3) Direktor Porezne uprave će doneti Uputstvo o pojednostavljenom postupku za određivanje dovoljnog osnova za utvrđivanje nesolventnosti poreskog obveznika, čiji je dug manji od 5.000 KM.

Posljedice utvrđivanja nesolventnosti

Član 59

(1) Utvrđivanje nesolventnosti jednog poreskog obveznika ne sprečava Poreznu upravu da preduzme odgovarajuće mere naplate protiv drugih odgovornih fizičkih ili pravnih lica, sve dok traje rok za naplatu poreza iz ovog zakona.

(2) Porezna obaveza kod nesolventnog poreznog obveznika se evidencije naplativih obaveza nakon provođenja mjera prinudne predviđenih ovim zakonom.

(3) Ako Porezna uprava utvrdi da je pravno lice i fizičko lice nesolventno, obavještava se Sud i obavještenje se unosi u Registar. Sud će obavijestiti Poreznu upravu o svakoj prijavi za upis u Registar lica čiju je nesolventnost utvrdila Porezna uprava.

Posledice utvrđivanja nesolventnosti na dugove koji kasnije dospijevaju

Član 60

Utvrđivanje nesolventnosi poreskog obveznika ima za posljedicu da se sva poreska dugovanja koja dospijevaju kasnije, smatraju trenutno nenaplativim.

Revizija utvrđene nesolventnosti

Član 61

Porezna uprava će pažljivo pratiti pojavu moguće solventnosti poreskog obveznika ili drugih odgovornih lica čija je nesolventnost prethodno utvrđena. Ako poreski obveznik ili drugo odgovorno lice povrati svoju solventnost, a rok za naplatu poreza nije istekao, Porezna uprava će ukinuti prethodno utvrđenu nesolventnost. Ukidanje prethodno utvrđene nesolventnosti ima za posledicu ponovno uspostavljanje postupka prinudne naplate.

Redoslijed izmirenja obaveza u postupku prinudne naplate

Član 62

(1) Iz naplaćene sume u postupku prinudne naple, redosled izmirenja je sledeći:

1. troškovi postupka prinudne naplate,

2. zatezne kamate,

3. Troškovi i novčane kazne, izrečeni u prekršajnom postupku koji se vodi kod ovog organa,

4. poreska dugovanja.

(2) Na dio poreskog duga koji nije izmiren, primijeniće se postupak za utvrđivanje nesolventnosti.

(3) Kada se protiv istog lica sprovodi postupak prinudne naplate za više poreskih obaveza, naplaćeni iznos se koristi za pokrivanje dugovanja po redosledu iz stava 1 ovog člana.

(4) Poreskom obvezniku se izdaje potvrda o naplaćenom iznosu poreskog dugovanja.

GLAVA XIII. Kamata

Kamata za neizmirene poreske obaveze u roku

Član 63

(1) Kada iznos poreza ili kazne nije izmiren u roku, poreski obveznik je dužan da plati kamatu na taj iznos određenu u članu 65 ovog zakona, a za period od dospijeća do izmirenja.

(2) Ulaganjem žalbe kamata ne prestaje da teče.

Kamata na preplatu

Član 64

(1) U slučaju kada je Porezna uprava dužna izvršiti povraćaj preplaćene poreske obaveze, Porezna uprava je dužna da isplati poreskom obavezniku i kamatu po stopi i obračunatu na način utvrđen u članu 65 ovog zakona, za period koji počinje da teče po isteku trideset (30) dana od dana kada Porezna uprava primi zahtev za povraćaj preplate i teče do dana povraćaja preplaćenog iznosa.

(2) Avansne uplate poreza kao i porezi koje su obustavili poreski posrednici, smatraju se uplaćenim na dan dospijeća poreske obaveze za koju je uplata izvršena.

(3) Preplata poreske obaveze koja se koristi za izmirenje druge poreske obaveze poreskog obveznika, smatra se vraćenom na dan dospijeća poreske obaveze, za koju se koristi preplata.

Kamatna stopa

Član 65

Porezna uprava će primjenjivati stopu zatezne kamate u skladu sa Zakonom o stopi zatezne kamate.

GLAVA XIV. Poreski odbici i povrati

Član 66

(1) Osim ako nije drugačije propisano poreskim zakonima, iznos uplate poreske obaveze koji prelazi iznos te poreske obaveze, zajedno sa dospjelim kamatama, će se koristiti za izmirenje drugih poreskih obaveza ili će se vratiti poreskom obvezniku u skladu sa odredbama ovog zakona.

(2) (brisano)

Preplata koja se odbija od druge dospjele poreske obaveze

Član 67

(1) Iznos preplate će se po zahtjevu stranke odbiti od druge dospejele poreske obaveze poreskog obveznika, po redosledu iz člana 62 ovog zakona.

(2) Iznos preplate koji se odbija od druge dospjele poreske obaveze iz stava 1 ovog člana, smatra se plaćenim na dan uplate koja je rezultirala preplatom.

Član 68

(1) Ako je ukupan iznos preplate veći od iznosa koji se odbija od druge dospjele poreske obaveze, poreski obveznik može odlučiti da se ta razlika koristi za izmirenje budućih poreskih obaveza ili da zahtjeva povraćaj te razlike.

(1a) Porezna uprava neće vršiti povrat pretplate ukoliko je u poreznim evidencijama Porezne uprave evidentiran dug po bilo kom osnovu.

(2) Povrat preplate iz stava 1 ovog člana, Porezna uprava će isplatiti poreskom obvezniku u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema tog zahtjeva.

GLAVA XV. Rokovi

Rokovi zastare

Član 69

(1) Utvrđivanje porezne obaveze se može izvršiti najkasnije u roku od 5 (pet) godina nakon:

1. podnošenja poreske prijave za određeni porez, ili

2. isteka roka u kome je poreski obveznik bio dužan podneti prijavu, ukoliko prijava nije podnijeta.

(2) U slučajevima kada od ishoda sudskog postupka zavisi razrez poreza, rok za razrez poreza iz stava 1 ovog člana, ne teče za vrijeme trajanja sudskog postupka.

(3) Zastarijevanje se prekida svakom radnjom koju je preduzela Porezna uprava u cilju utvrđivanja i naplate poreza.

Naplata poreza

Član 70

(1) Ako je porezna obaveza utvrđena u roku, takva obaveza, se može naplatiti uz primjenjivanje mjera prinudne naplate ili sudskim putem, samo ako su mjere prinudne naplate ili sudski postupak počeli u roku od 5 godina po dospijeću porezne obaveze.

(2) U slučaju da Porezna uprava sa poreskim obvezniko sačini pismeni sporazum o odlaganju izvršenja poreske obaveze, naplata se može izvršiti u roku od 5 (pet) godina od dospijeća takve obaveze.

(3) Rok za naplatu ne teče za period tokom kojeg je fizičko lice izvan područja Distrikta u neprekidnom trajanju preko 6 mjeseci.

Zahtjev za poreske odbitke i povrat

Član 71

Poreski obveznik može podnijeti zahtev za korišćenje preplate za izmirenje buduće poreske obaveze ili za povrat pretplate u skladu sa članom 68 ovog zakona, u roku od 3 (tri) godine od dana kada je takvo plaćanje izvršeno.

GLAVA XVI. Kaznene odredbe

Prekršajni postupak

Član 72

Prekršajni postupak se ne može pokrenuti niti sprovesti nakon isteka 3 (tri) godine od dana kada je prekršaj učinjen.

Član 73

(1) Porezna uprava sprovodi prekršajni postupak u oblasti koje su joj zakonima stavljene u nadležnost. Prekršajni postupak vodi i rješenje o prekršaju donosi ovlašteno službeno lice u skladu sa Zakonom o prekršajima Brčko distrikta BiH.

(2) Žalbe protiv rješenja Porezne uprave donetih u prekršajnom postupku, rešava Apelacioni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

(3) (brisano).

Prekršaj neizdavanja isječka iz registar kase

Član 74

(1) Pravno lice koje ne izda kupcu račun ili isječak trake iz kase prilikom prodaje proizvoda ili pri vršenju usluga (član 15 tačka 7) kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1000 KM do 5000 KM.

(2) Odgovorno lice u pravnom licu kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 KM.

(3) Preduzetnik kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 KM.

Nepribavljanje identifikacionog broja poreznog obveznika

Član 74a

(1) Pravno lice koje obavlja poslovnu djelatnost bez pribavljenog identifikacionog broja poreznog obveznika (član 16 stav 1) kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM, te mu se može izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja određene privredne djelatnosti u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina.

(2) Odgovorno lice u pravnom licu kaznit će se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM, te mu se može izreći zaštitna mjera zabrane vršenja određene dužnosti u trajanju od 6 mjeseci do 2 godine.

(3)'Preduzetnik će se kazniti za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM, te mu se može izreći zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti u trajanju od 3 mjeseca do godinu dana.

Bespravno obavljanje djelatnosti

Član 74b

Građanin koji obavlja djelatnost bez izvršenog upisa u sudski registar kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 100 KM do 1.000 KM.

Prekršaj postupka dostavljanja informacija

Član 75

(1) Pravno lice koje ne obavesti Poreznu upravu u roku od pet (5) dana o otvaranju računa kod banke (član 15 stav 1 tačka 5), kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM.

(2) Ako pravno lice dostavi informacije iz stava 1 ovog člana nakon trideset (30) ili više dana poslije isteka roka za prijavu ili te informacije ne dostavi, kazniće se novčanom kaznom od 2.000 KM do 5.000 KM.

(3) Odgovorno lice u pravnom licu kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 KM, a za prekršaj iz stava 2 ovog člana novčanom kaznom od 400 KM do 2.000 KM.

(4) Preduzetnik kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 KM, a za prekršaj iz stava 2 ovog člana novčanom kaznom od 400 KM do 2.000 KM.

Onemogućavanje kontrole i nepružanje informacije

Član 76

(1) Pravno lice koje onemogući službeniku Porezne uprave ulazak u poslovne prostorije ili vršenje kontrole i ne pruži potrebne informacije u vezi s poreznom obavezom i druge informacije vezane za provođenje zakona (član 15 stav 1 tačka 6), kazniće se novčanom kaznom od 5.000 KM do 20.000 KM

(2) Odgovorno lice u pravnom licu kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM.

(3) Preduzetnik kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM.

Onemogućavanje utvrđivanja identiteta

Član 76a

Građanin koji odbije da inspektorima Porezne uprave pruži tačne podatke o svom identitetu, te na taj način onemogućava utvrđivanje svog identiteta kaznit će se novčanom kaznom od 100 KM do 1.000 KM.

Neodazivanje pozivu

Član 77

Lice koje se ne odazove pozivu koji mu je uručen od strane Porezne uprave (član 15 stav 1 tačka 4) kazniće se za prekršaj novčanom kaznom do 500 KM.

Nepodnošenje poreske prijave

Član 78

(1) Pravno lice koje ne podnese poresku prijavu u skladu sa poreskim zakonima, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM.

(2) Odgovorno lice u pravnom licu kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 KM.

(3) Preduzetnik kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 KM.

Prekršaj postupka prijave poreske obaveze

Član 79

(1) Pravno lice koje u svojoj poreskoj prijavi prijavi poresku obavezu koja je manja od stvarno dospjelog poreza, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 10% od iznosa manje prijavljene obaveze.

(2) Pravno lice koje prijavi u svojoj poreskoj prijavi poresku obavezu koja je manja od 50% od stvarne poreske obaveze kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 50% od umanjene poreske obaveze koja je prijavljena.

(3) Odgovorno lice u pravnom licu kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 KM, a za prekršaj iz stava 2 ovog člana novčanom kaznom od 400 KM do 2.000 KM.

(4) Preduzetnik kazniće se za prekršaj iz stava 1 i 2 ovog člana kao i pravno lice.

Prekršaj postupka podnošenja poreske prijave za poreze po odbitku

Član 80

(1) Pravno lice koje ne podnese Poreznoj upravi prijavu za poreze po odbitku na način propisan u članu 23 ovog zakona kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM.

(2) Odgovorno lice u pravnom licu kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 KM.

(3) Preduzetnik kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 KM.

(4) Građanin će biti kažnjen za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 100 KM do 300 KM.

Prekršaj postupka vođenja knjiga i evidencija

Član 81

(1) Pravno lice koje ne vodi ili se ne pridržava pravila za vođenje knjiga i evidencija u skladu sa poreskim zakonima kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1500 – 5000 KM, te mu se može izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja određene privredne djelatnosti u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina ukoliko je za isti ili sličan prekršaj kažnjavan u posljednje 2 godine.

(2) Odgovorno lice u pravnom licu kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 KM te mu se može izreći zaštitna mjera zabrane vršenja određene dužnosti u trajanju od 6 mjeseci do 2 godine.

(3) Preduzetnik će se kazniti za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom u iznosu 200 -1000 KM, te mu se može izreći zaštitna mjera zabrane vršenja samostalne djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do godinu dana ukoliko je za isti ili sličan prekršaj kažnjavan u posljednje 2 godine.

Prekršaj postupka otvaranja računa

Član 82

(1) Banka koja prekrši postupak otvaranja računa za poreskog obveznika (člana 19), kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 KM do 10.000 KM.

(2) Odgovorno lice u banci kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM.

Prekršaj postupka za prenos sredstava

Član 83

(1) Banka koja ne prenese sredstva za plaćanje poreske obaveze u roku određenom u članu 37 ovog zakona, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000 KM do 25.000 KM.

(2) Banka koja ne prenese sredstva za plaćanje poreske obaveze iz člana 37 ovog zakona u roku od 5 (pet) radnih dana od prijema naloga za prenos kazniće se novčanom kaznom u iznosi od 2% od iznosa sredstava koja nisu prenijeta za svaki dan kašnjenja nakon isteka petog radnog dana, a najmanje 10.000 KM.

(3) Odgovorno lice u pravnom licu kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM a za prekršaj iz stava 2 ovog člana novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM.

Prekršaj postupka naplate poreskih obaveza iz novčanih sredstava

Član 84

(1) Banka koja ne postupi po rješenju Porezne uprave za prenos sredstava sa računa lica radi naplate poreske obaveze tog lica iz novčanih sredstava, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom jednakom iznosu sredstava tog lica koja nisu prenijeta, a najviše do 25.000 KM.

(2) Odgovorno lice u pravnom licu kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM.

Prekršaj postupka o predaji imovine

Član 84a

(1) Pravno lice koje odbije da preda imovinu (član 50) kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000 KM do 20.000 KM.

(2) Odgovorno lice u pravnom licu kaznit će se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM.

(3)'Preduzetnik će se kazniti za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM.

Prekršaj postupka kod davanja identifikacionog broja

Član 85

(1) Pravno lice koje propusti da dostavi ili odbije da dostavi svoj poreski broj licima ovlašćenim da zahtijevaju taj broj u skladu sa poreskim zakonima, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM za svaki od ovih propusta ili odbijanja.

(2) Odgovorno lice u pravnom licu kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 KM.

Kupovina stvari od strane poreskog službenika

Član 86

Službenik Porezne uprave koji kupuje neposredno ili posredno robu koja je zaplenjena u postupku prinudne naplate, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 500 KM do 3.000 KM.

GLAVA XVII. Pravilnici i mišljenja Porezne uprave

Pravilnici Porezne uprave

Član 87

(1) Direktor Direkcije donosi pravilnike i druge opće akte za provođenje ovog zakona najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona.

(2) Pravilnici Direkcije objavljuju se u "Službenom glasniku".

Mišljenja Direkcije

Član 88

(1) Direkcija može izdavati mišljenja poreskom obvezniku u skladu sa postupcima propisanim poreskim zakonom.

(2) Mišljenje za poreskog obveznika je dokument koji izdaje Direkcija određenom poreskom obvezniku u kojem se navodi mišljenje Direkcije o poreskim posljedicama u vezi s činjenicama i okolnostima koje je predočio poreski obveznik. Činjenice ili okolnosti koje je predočio poreski obveznik mogu biti stvarne ili predložene.

(3) Uslove i naknade za mišljenja poreskom obvezniku propisuje Direkcija.

(4) Poreske posljedice navedene u mišljenju poreskom obvezniku obavezujuće su za Direkciju u odnosu na poreskog obveznika kome je mišljenje izdato u mjeri u kojoj su tačne činjenice i okolnosti koje je poreski obveznik predočio. Direkcija nije obavezana poreskim posljedicama navedenim u mišljenju prema bilo kom drugom poreskom obvezniku osim poreskom obvezniku kome je mišljenje izdato.

(5) Poreski obveznik će priložiti kopiju poreskog mišljenja uz poresku prijavu koja se podnosi, a koje se tiču pitanja, činjenica i okolnosti sadržanih u takvom mišljenju.

(6) Mišljenja Direkcije izdata poreskom obvezniku biće dostupna javnosti u prostorijama Direkcije, a mogu se objaviti u "Službenom glasniku" ili u drugim medijima, pod uslovom da se ne objavljuje identitet poreskog obveznika ili poreske tajne.

GLAVA XVIII. Prelazne i završne odredbe

Član 89

(1) Porezna uprava može tražiti od inostranih poreskih organa da pomognu u kontroli poslovanja i istrazi po poreskim pitanjima a koje su u okviru nadležnosti Porezne uprave, i da od takvih inostranih poreskih organa pribave druge informacije koje su u okviru dužnosti i ovlašćenja Porezne uprave.

(2) Međunarodna pomoć se zasniva na međunarodnim sporazumima.

(3) U nedostatku međunarodnog ugovora Porezna uprava može dostaviti informacije stranim poreskim organima, ukoliko:

1. postoji sporazum o reciprocitetu sa stranom poreskom ustanovom;

2. se zemlja koja prima međunarodnu pomoć obaveže da koristi informacije i dokumentaciju isključivo u poreske svrhe i da će takve informacije i dokumentacije biti dostupne samo onim licima, organima uprave i sudovima koji sprovode postupke u vezi s poreskim pitanjima;

3. dostavljene informacije nisu suprotne zakonu, poretku, bezbjednosti i drugim važnim interesima Distrikta ili poreskih obveznika Distrikta i da se time ne odaju poslovne, industrijske, tehnološke ili profesionalne tajne;

4. prije nego što se daju bilo kakve informacije o poreskom obvezniku, obavijesti poreskog obveznika o zahtevu inostranog poreskog organa.

Član 90

Po stupanju na snagu ovog zakona, Porezna uprava će od Porezne uprave prihoda Distrikta preuzeti zaposlene, dokumentaciju, arhivu i ostali registracioni materijal i imovinu koja se odnosi na funkcije, zadatke i ovlašćenja Porezne uprave prema ovom zakonu.

Član 91

Ovaj zakon stupa na snagu nakon 60 (šesdeset) dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku ".

Član 91a

(Prelazne odredbe)

(1) Gradonačelnik će imenovati Komisiju za izbor direktora Uprave u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Lice, koje je u momentu stupanja na snagu ovog zakona zaposleno na radnom mjestu direktora Uprave, nastavit će obavljati poslove tog radnog mjesta, kao rukovodeći državni službenik, do okončanja postupka izbora direktora Uprave u skladu sa Zakonom o Direkciji za finansije Brčko distrikta BiH."

(3) Lice iz stava 2 ovog člana ima pravo prijaviti se na javni konkurs za izbor direktora Uprave.

(4) Na pitanja radno-pravnog statusa lica iz stava 2 ovog člana, ukoliko ne bude imenovano na poziciju direktora Uprave, primjenjuju se odredbe Zakona o državnoj službi u organima javne uprave Brčko distrikta BiH.

Član 92

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o finansijskoj policiji (''Sl. Novine FBiH'', broj 2/95).



Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o Poreskoj upravi Brčko distrikta BiH

("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 42/2004)

Član 3

Ovaj zakon stupa na snagu u roku od osam (8) dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Brčko distrikta BiH".



Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o poreskoj upravi Brčko distrikta BiH

("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 8/2006)

Član 58

Ovaj zakon stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku Brčko distrikta BiH".



Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o poreznoj upravi Brčko distrikta BiH

("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 3/2007)

Član 16

Ovaj zakon stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se danom donošenja izmjena Statuta Brčko distrikta BiH kojim se osnivaju institucije navedene u ovom zakonu, bilo da su te izmjene donesene odlukom Skupštine Distrikta ili na neki drugi način.



Samostalni član Zakona o izmjenama
Zakona o poreznoj upravi Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine

("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 19/2007)

Član 6

Ovaj zakon stupa na snagu 8. (osmog) dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Brčko distrikta BiH".



Samostalni član Zakona o izmjeni
Zakona o Poreznoj upravi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine

("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 8/2019)

Član 2

Ovaj zakon stupa na snagu osmog (8.) dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko distrikta BiH, a primjenjuje se od 1. 7. 2019. godine.