VJEŠTAČENjE VISINE IZGUBLjENE ZARADE
Zakon o obligacionim odnosima
član 195
Vještak koji je utvrdio visinu izgubljene zarade tužitelja do momenta vještačenja i visinu zarade koju će tužitelj u budućnosti izgubiti, nije prekoračio postavljeni zadatak ako je vještačenje utemeljio na platnim listama tuženog koje mu je na uvid dao tužitelj, jer nije bitno od koje stranke je vještak pribavio te isprave.
Obrazloženje:
"Vještak medicinske struke se izjasnio o intenzitetu i trajanju bolova i straha koje je trpio tužitelj te o stepenu umanjenja njegove životne aktivnosti koje se prvenstveno ogleda u stalnim glavoboljama i znatno ograničenim pokretima desnog ramena, zbog čega tužitelj više ne može obavljati poslove rudara, koje je obavljao prije štetnog događaja. Navedeni vještak se izjasnio o svim primjedbama tuženog na njegov nalaz i mišljenje pa nižestepeni sudovi s pravom nisu prihvatili te primjedbe koje su bile paušalne i prvenstveno su se odnosile na utvrđeni stepen umanjenja životne aktivnosti tužitelja od 20%. Po mišljenju ovoga suda, pravična novčana naknada nematerijalne štete je pravilno određena s obzirom na sve okolnosti konkretnog slučaja, u smislu člana 200. ZOO u vezi sa članom 127. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 58/03 do 61/13, dalje: ZPP).
Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužitelj je prije štetnog događaja ostvarivao platu u znatno višem iznosu od onog koji prima nakon štetnog događaja (on sada prima tzv. "minimalac"). Time je tužitelj, pored nematerijalne, trpio i materijalnu štetu u vidu izgubljene zarade, koju će trpjeti i u budućnosti.
Nižestepeni sudovi su prihvatili nalaz i mišljenje vještaka finansijske struke koji je na osnovu uvida u platne liste tuženog utvrdio visinu izgubljene zarade tužitelja. Prigovori tuženog na nalaz i mišljenje ovoga vještaka nisu osnovani jer je izgubljena zarada obračunata na osnovu isprava koje je on sačinio (platne liste), pri čemu nije bitno od koje stranke je vještak pribavio te isprave. Uostalom, prilikom davanja zadatka vještaku, sud je istome naložio da nalaz i mišljenje sačini na temelju dokumentacije koja se nalazi u spisima predmeta i one koju pribavi od stranaka, pa vještak nije prekoračio postavljeni zadatak kada je vještačenje utemeljio na platnim listama tuženog, koje mu je na uvid dao tužitelj. Bitno je da tuženi nije argumentovano osporio vjerodostojnost tih platnih lista nego je samo prigovorio što vještak nije od njega zatražio ove platne liste već od tužitelja, koja okolnost nije od uticaja na kvalitet nalaza i mišljenja vještaka. Navedeni vještak je detaljno objasnio na koji način je utvrdio visinu izgubljene zarade do momenta vještačenja i visinu zarade koju će tužitelj u budućnosti izgubiti, pa su nižestepeni sudovi pravilno na osnovu takvog nalaza i mišljenja tužitelju dosudili ovaj vid materijalne štete na osnovu člana 195. ZOO.
Nižestepeni sudovi nisu povrijedili odredbe parničnog postupka kada su dozvolili preinačenje tužbe na glavnoj raspravi obzirom da je tužitelj tek nakon obavljenih vještačenja imao mogućnost da uredi tužbu u odnosu na visinu zahtjeva za naknadu štete. Ovi sudovi nisu prekoračili iznos koji je tužitelj tražio u konačno uređenoj tužbi, slijedom čega se i ovaj prigovor tuženog ukazuje neosnovanim.
Obzirom da tužitelj nije uspio u parnici samo u neznatnom dijelu, nižestepeni sudovi su osnovano naložili tuženom da mu nadoknadi sve prouzrokovane troškove na osnovu člana 386. stav 3. ZPP. Stoga se ne mogu prihvatiti ni prigovori tuženog kojima se pobija odluka nižestepenih sudova o troškovima postupka."
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 82 0 P 011710 17 Rev od 11.4.2018. godine)
https://epravo.ba/
Zakon o obligacionim odnosima
član 195
Vještak koji je utvrdio visinu izgubljene zarade tužitelja do momenta vještačenja i visinu zarade koju će tužitelj u budućnosti izgubiti, nije prekoračio postavljeni zadatak ako je vještačenje utemeljio na platnim listama tuženog koje mu je na uvid dao tužitelj, jer nije bitno od koje stranke je vještak pribavio te isprave.
Obrazloženje:
"Vještak medicinske struke se izjasnio o intenzitetu i trajanju bolova i straha koje je trpio tužitelj te o stepenu umanjenja njegove životne aktivnosti koje se prvenstveno ogleda u stalnim glavoboljama i znatno ograničenim pokretima desnog ramena, zbog čega tužitelj više ne može obavljati poslove rudara, koje je obavljao prije štetnog događaja. Navedeni vještak se izjasnio o svim primjedbama tuženog na njegov nalaz i mišljenje pa nižestepeni sudovi s pravom nisu prihvatili te primjedbe koje su bile paušalne i prvenstveno su se odnosile na utvrđeni stepen umanjenja životne aktivnosti tužitelja od 20%. Po mišljenju ovoga suda, pravična novčana naknada nematerijalne štete je pravilno određena s obzirom na sve okolnosti konkretnog slučaja, u smislu člana 200. ZOO u vezi sa članom 127. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 58/03 do 61/13, dalje: ZPP).
Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužitelj je prije štetnog događaja ostvarivao platu u znatno višem iznosu od onog koji prima nakon štetnog događaja (on sada prima tzv. "minimalac"). Time je tužitelj, pored nematerijalne, trpio i materijalnu štetu u vidu izgubljene zarade, koju će trpjeti i u budućnosti.
Nižestepeni sudovi su prihvatili nalaz i mišljenje vještaka finansijske struke koji je na osnovu uvida u platne liste tuženog utvrdio visinu izgubljene zarade tužitelja. Prigovori tuženog na nalaz i mišljenje ovoga vještaka nisu osnovani jer je izgubljena zarada obračunata na osnovu isprava koje je on sačinio (platne liste), pri čemu nije bitno od koje stranke je vještak pribavio te isprave. Uostalom, prilikom davanja zadatka vještaku, sud je istome naložio da nalaz i mišljenje sačini na temelju dokumentacije koja se nalazi u spisima predmeta i one koju pribavi od stranaka, pa vještak nije prekoračio postavljeni zadatak kada je vještačenje utemeljio na platnim listama tuženog, koje mu je na uvid dao tužitelj. Bitno je da tuženi nije argumentovano osporio vjerodostojnost tih platnih lista nego je samo prigovorio što vještak nije od njega zatražio ove platne liste već od tužitelja, koja okolnost nije od uticaja na kvalitet nalaza i mišljenja vještaka. Navedeni vještak je detaljno objasnio na koji način je utvrdio visinu izgubljene zarade do momenta vještačenja i visinu zarade koju će tužitelj u budućnosti izgubiti, pa su nižestepeni sudovi pravilno na osnovu takvog nalaza i mišljenja tužitelju dosudili ovaj vid materijalne štete na osnovu člana 195. ZOO.
Nižestepeni sudovi nisu povrijedili odredbe parničnog postupka kada su dozvolili preinačenje tužbe na glavnoj raspravi obzirom da je tužitelj tek nakon obavljenih vještačenja imao mogućnost da uredi tužbu u odnosu na visinu zahtjeva za naknadu štete. Ovi sudovi nisu prekoračili iznos koji je tužitelj tražio u konačno uređenoj tužbi, slijedom čega se i ovaj prigovor tuženog ukazuje neosnovanim.
Obzirom da tužitelj nije uspio u parnici samo u neznatnom dijelu, nižestepeni sudovi su osnovano naložili tuženom da mu nadoknadi sve prouzrokovane troškove na osnovu člana 386. stav 3. ZPP. Stoga se ne mogu prihvatiti ni prigovori tuženog kojima se pobija odluka nižestepenih sudova o troškovima postupka."
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 82 0 P 011710 17 Rev od 11.4.2018. godine)
https://epravo.ba/
