Građanin, čija su prava ili temeljne slobode zajamčene Ustavom Bosne i Hercegovine povrijeđene konačnim pojedinačnim aktom institucija iz člana 4. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine nema pravo zahtijevati zaštitu tih prava ili sloboda kod Suda Bosne i Hercegovine ako mu je osigurana druga sudska zaštita. Takvu zaštitu građanin nema ni u slučaju kada su mu povrijeđena prava i slobode zajamčene Ustavom Bosne i Hercegovine radnjom službene osobe ali ne u instituciji, odnosno odgovorne osobe u javnoj agenciji ili javnoj korporaciji, nego radnjom službene osobe nekog drugog pravnog subjekta, u ovom konkretnom slučaju, po navodima stranke, Suda. U oba slučaja takav zahtjev stranke treba odbaciti kao nedopušten.
Iz obrazloženja
Podnositeljica zahtjeva iz Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine obratila se ovom sudu sa zahtjevom za zaštitu svojih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Bosne i Hercegovine, navodeći da joj se nezakonitim radnjama od strane Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, putem Osnovnog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, pokušava oteti iz posjeda njena vlastita imovina, tj. dio dvorišta na parceli označenoj kao k.č. 168/9, na kojoj ima izgrađenu kuću upisanu u Pl.br. 366 k.o. u mjestu G., na kojoj je vlasnik i posjednik.
Uz zahtjev je priložila svoj prigovor, kao izvršenika, protiv rješenja o izvršenju Osnovnog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Glava VIII Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 19/2002) sadrži, između ostalog, odredbe o postupku zaštite sloboda i prava građana zajamčenih Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i odredbe o ovlaštenju pojedinih lica da podnošenjem zahtjeva sudu ovu zaštitu traže, te uslovi pod kojim mogu podnijeti takav zahtjev. Tako je u odredbi člana 67. pomenutog zakona propisano da građanin, čija su prava ili temeljne slobode zajamčene Ustavom Bosne i Hercegovine povrijeđene konačnim pojedinačnim aktom institucija iz člana 4. tog zakona (ministarstva Bosne i Hercegovine i njihova tijela, javne agencije, javne korporacije, institucije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i druge organizacije utvrđene zakonom države Bosne i Hercegovine koje vrše javna ovlaštenja, koje su Ustavom Bosne i Hercegovine određene u nadležnosti Bosne i Hercegovine), ima pravo zahtijevati zaštitu tih prava ili sloboda kod suda, sukladno tom zakonu, ako nije osigurana druga sudska zaštita. Na taj postupak shodno se primjenjuju odredbe poglavlja IV. Postupak, čl. 19-40 tog zakona (u članu 19. određen je rok za podnošenje zahtjeva koji iznosi dva mjeseca od prijema pobijanog akta, a u daljnim odredbama sadržane su ostale odredbe o postupku). U članu 69. tog zakona propisana je i druga mogućnost podnošenja zahtjeva za zaštitu sloboda i prava građana zajamčenih Ustavom i to u slučaju ako su te slobode ili prava povrijeđeni radnjom službenog lica u instituciji, odnosno odgovorne osobe u javnoj agenciji ili javnoj korporaciji, kojom se protivno zakonu neposredno sprečava ili ograničava određenim pojedincima vršenje takve slobode ili prava, a takav zahtjev se može podnijeti sve dok radnja traje (član 71. stav 1. Zakona).
Iz naprijed citiranih odredaba Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, određeno slijedi da je jedan od osnovnih uslova za mogućnost podnošenja zahtjeva iz člana 67. da nije osigurana druga sudska zaštita.
Podnosilac zahtjeva tvrdi da su njegova prava povrijeđena radnjama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, a putem sudskih odluka Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, što je ne samo protivno odredbama člana 67. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, koje upućuju na to da prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom Bosne i Hercegovine moraju biti povrijeđene konačnim pojedinačnim aktom institucija iz člana 4. tog zakona, koje su naprijed taksativno i navedene, a ne i suda, nego i daljnjem uslovu iz ovog člana iz kojeg proizilazi da podnosilac zahtjeva i u slučaju kada su mu povrijeđena prava ili temeljne slobode zajamčene Ustavom Bosne i Hercegovine pojedinačnim aktom navedenih institucija, nema prava iz člana 67. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, ako mu je osigurana druga sudska zaštita. Zaštita sloboda i prava zajamčenih Ustavom Bosne i Hercegovine u smislu člana 67. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine je, naime, po svojoj prirodi, supsidijarnog karaktera ona dolazi u obzir samo onda ako protiv konačnog pojedinačnog akta nije obezbijeđena druga sudska zaštita.
U konkretnoj stvari sudska zaštita je obezbijeđena podnosiocu zahtjeva putem sudova u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, koje i ona navodi u zahtjevu i prilogu uz zahtjev, a u smislu odredaba Zakona o sudovima („Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“, br. 4/00 i 5/02).
U zahtjevu, podnositeljica navodi da su povrijeđena njena ljudska prava radnjama od strane Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine putem Osnovnog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, što znači da ona faktički pobija sudske odluke, što je suprotno citiranim odredbama Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine.
Zato se ne mogu uvažiti navodi podnositeljice zahtjeva da su njena prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom ugrožene presudama i da su se time stekli uslovi za podnošenje zahtjeva za zaštitu tih prava ili sloboda u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, o čemu bi odlučivao ovaj sud. Ovaj sud, iz naprijed navedenih razloga, smatra da ne postoje povrede koje ima u vidu člana 67. i 69. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, pa je zahtjev nedopušten, zbog čega ga je odbacio primjenom člana 25. stav 1. tačka 2. u vezi sa članom 68. stav 2. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine.
Ovaj sud ukazuje da podnosilac zahtjeva protiv pravomoćne sudske odluke Apelacionog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine može podnijeti apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, ukoliko su za to ispunjeni zakonski uslovi i ukoliko je podnesena u roku propisanom Poslovnikom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (član 15. stav 3. Poslovnika –
„Službeni glasnik BiH“, broj 2/04, prečišćeni tekst).
(Odluka Suda Bosne i Hercegovine u vijeću za upravne sporove, broj: R-02/04 od
25.02.2004. godine)
Iz obrazloženja
Podnositeljica zahtjeva iz Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine obratila se ovom sudu sa zahtjevom za zaštitu svojih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Bosne i Hercegovine, navodeći da joj se nezakonitim radnjama od strane Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, putem Osnovnog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, pokušava oteti iz posjeda njena vlastita imovina, tj. dio dvorišta na parceli označenoj kao k.č. 168/9, na kojoj ima izgrađenu kuću upisanu u Pl.br. 366 k.o. u mjestu G., na kojoj je vlasnik i posjednik.
Uz zahtjev je priložila svoj prigovor, kao izvršenika, protiv rješenja o izvršenju Osnovnog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Glava VIII Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 19/2002) sadrži, između ostalog, odredbe o postupku zaštite sloboda i prava građana zajamčenih Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i odredbe o ovlaštenju pojedinih lica da podnošenjem zahtjeva sudu ovu zaštitu traže, te uslovi pod kojim mogu podnijeti takav zahtjev. Tako je u odredbi člana 67. pomenutog zakona propisano da građanin, čija su prava ili temeljne slobode zajamčene Ustavom Bosne i Hercegovine povrijeđene konačnim pojedinačnim aktom institucija iz člana 4. tog zakona (ministarstva Bosne i Hercegovine i njihova tijela, javne agencije, javne korporacije, institucije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i druge organizacije utvrđene zakonom države Bosne i Hercegovine koje vrše javna ovlaštenja, koje su Ustavom Bosne i Hercegovine određene u nadležnosti Bosne i Hercegovine), ima pravo zahtijevati zaštitu tih prava ili sloboda kod suda, sukladno tom zakonu, ako nije osigurana druga sudska zaštita. Na taj postupak shodno se primjenjuju odredbe poglavlja IV. Postupak, čl. 19-40 tog zakona (u članu 19. određen je rok za podnošenje zahtjeva koji iznosi dva mjeseca od prijema pobijanog akta, a u daljnim odredbama sadržane su ostale odredbe o postupku). U članu 69. tog zakona propisana je i druga mogućnost podnošenja zahtjeva za zaštitu sloboda i prava građana zajamčenih Ustavom i to u slučaju ako su te slobode ili prava povrijeđeni radnjom službenog lica u instituciji, odnosno odgovorne osobe u javnoj agenciji ili javnoj korporaciji, kojom se protivno zakonu neposredno sprečava ili ograničava određenim pojedincima vršenje takve slobode ili prava, a takav zahtjev se može podnijeti sve dok radnja traje (član 71. stav 1. Zakona).
Iz naprijed citiranih odredaba Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, određeno slijedi da je jedan od osnovnih uslova za mogućnost podnošenja zahtjeva iz člana 67. da nije osigurana druga sudska zaštita.
Podnosilac zahtjeva tvrdi da su njegova prava povrijeđena radnjama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, a putem sudskih odluka Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, što je ne samo protivno odredbama člana 67. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, koje upućuju na to da prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom Bosne i Hercegovine moraju biti povrijeđene konačnim pojedinačnim aktom institucija iz člana 4. tog zakona, koje su naprijed taksativno i navedene, a ne i suda, nego i daljnjem uslovu iz ovog člana iz kojeg proizilazi da podnosilac zahtjeva i u slučaju kada su mu povrijeđena prava ili temeljne slobode zajamčene Ustavom Bosne i Hercegovine pojedinačnim aktom navedenih institucija, nema prava iz člana 67. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, ako mu je osigurana druga sudska zaštita. Zaštita sloboda i prava zajamčenih Ustavom Bosne i Hercegovine u smislu člana 67. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine je, naime, po svojoj prirodi, supsidijarnog karaktera ona dolazi u obzir samo onda ako protiv konačnog pojedinačnog akta nije obezbijeđena druga sudska zaštita.
U konkretnoj stvari sudska zaštita je obezbijeđena podnosiocu zahtjeva putem sudova u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, koje i ona navodi u zahtjevu i prilogu uz zahtjev, a u smislu odredaba Zakona o sudovima („Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“, br. 4/00 i 5/02).
U zahtjevu, podnositeljica navodi da su povrijeđena njena ljudska prava radnjama od strane Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine putem Osnovnog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, što znači da ona faktički pobija sudske odluke, što je suprotno citiranim odredbama Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine.
Zato se ne mogu uvažiti navodi podnositeljice zahtjeva da su njena prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom ugrožene presudama i da su se time stekli uslovi za podnošenje zahtjeva za zaštitu tih prava ili sloboda u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, o čemu bi odlučivao ovaj sud. Ovaj sud, iz naprijed navedenih razloga, smatra da ne postoje povrede koje ima u vidu člana 67. i 69. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, pa je zahtjev nedopušten, zbog čega ga je odbacio primjenom člana 25. stav 1. tačka 2. u vezi sa članom 68. stav 2. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine.
Ovaj sud ukazuje da podnosilac zahtjeva protiv pravomoćne sudske odluke Apelacionog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine može podnijeti apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, ukoliko su za to ispunjeni zakonski uslovi i ukoliko je podnesena u roku propisanom Poslovnikom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (član 15. stav 3. Poslovnika –
„Službeni glasnik BiH“, broj 2/04, prečišćeni tekst).
(Odluka Suda Bosne i Hercegovine u vijeću za upravne sporove, broj: R-02/04 od
25.02.2004. godine)
