PRAVO KORIŠTENJA STANA I PRAVO NA IMOVINU
Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine
član 251 stav 1
Pravo korištenja stana koje je imao član porodične zajednice ne predstavlja, samo po sebi, pravo na imovinu u smislu člana 251. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje:
"Pod bračnom stečevinom se, u smislu čl. 251. st. 1. Porodičnog zakona Federacije BiH, podrazumjeva imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice...
Stanarsko pravo je pravo korisnika stana koji je zaključio ugovor o korištenju stana, koje je sadržavalo i pravo korištenja stana od strane bračnog druga kao člana porodične zajednice. Međutim to pravo korištenja stana koje je imao član porodične zajednice nije predstavljalo, samo po sebi, pravo na imovinu u smislu Porodičnog zakona FBiH. Pravo korištenja stana koje je imao bračni drug, bilo je moguće pretvoriti u zajedničku imovinu ili suvlasništvo, tek zajedničkom kupovinom stana, što se u konkretnom slučaju nije moglo ostvariti jer je majka tužiteljica umrla prije stupanja na snagu zakona koji je to omogućavao.
Stoga je drugostepeni sud pravilno zaključio da imovina tuženog koja se sastoji od predmetnog stana, nije zajednička bračna stečevina sa majkom tužiteljica, niti je kao imovina stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice, na što se revizija pogrešno poziva."
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 33 0 P 028749 17 Rev od 19.2.2019. godine)
Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine
član 251 stav 1
Pravo korištenja stana koje je imao član porodične zajednice ne predstavlja, samo po sebi, pravo na imovinu u smislu člana 251. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje:
"Pod bračnom stečevinom se, u smislu čl. 251. st. 1. Porodičnog zakona Federacije BiH, podrazumjeva imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice...
Stanarsko pravo je pravo korisnika stana koji je zaključio ugovor o korištenju stana, koje je sadržavalo i pravo korištenja stana od strane bračnog druga kao člana porodične zajednice. Međutim to pravo korištenja stana koje je imao član porodične zajednice nije predstavljalo, samo po sebi, pravo na imovinu u smislu Porodičnog zakona FBiH. Pravo korištenja stana koje je imao bračni drug, bilo je moguće pretvoriti u zajedničku imovinu ili suvlasništvo, tek zajedničkom kupovinom stana, što se u konkretnom slučaju nije moglo ostvariti jer je majka tužiteljica umrla prije stupanja na snagu zakona koji je to omogućavao.
Stoga je drugostepeni sud pravilno zaključio da imovina tuženog koja se sastoji od predmetnog stana, nije zajednička bračna stečevina sa majkom tužiteljica, niti je kao imovina stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice, na što se revizija pogrešno poziva."
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 33 0 P 028749 17 Rev od 19.2.2019. godine)
