BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
VRHOVNI SUD
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Broj: 32 0 Rs 360527 19 Spp
Sarajevo, 27.11.2019. godine
Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, odlučujući o zahtjevu Općinskog suda u Tuzli od 13.9.2019. godine za rješavanje spornog pravnog pitanja u predmetu tog suda broj 32 0 Rs 360527 19 Rs, na osnovu odredbe člana 61. Zakona o parničnom postupku te odredbe člana 18. Pravilnika o unutrašnjem sudskom poslovanju Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta , na sjednici Građanskog odjeljenja održanoj 27.11.2019. godine donio je:
O D L U K U
Obustavlja se postupak po zahtjevu Općinskog suda u Tuzli za rješavanje spornog pravnog pitanja u predmetu tog suda broj: 32 0 Rs 360527 19 Rs.
Postupak će biti nastavljen nakon donošenja Odluke Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
O b r a z l o ž e n j e
Općinski sud u Tuzli je dana 23.09.2019. godine, na osnovu odredbe člana 61. Zakona o parničnom postupku, podnio ovom sudu zahtjev za rješavanje spornog pravnog pitanja, uz koji je dostavio i spis tog suda broj: 32 0 Rs 369527 19 Rs.
Naveo je da se kod tog suda nalazi veliki broj predmeta sa istim i sličnim zahtjevima i dilemama u postupanju, zbog čega je i dostavio ovaj zahtjev na rješavanje Vrhovnom sudu Federacije BiH.
Sporno pravno pitanje je definisano na slijedeći način:
„Kako postupati po tužbama i tužbenim zahtjevima koji su kod suda zaprimljeni nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (09.11.2018. godine), kojim se traži isplata novčanog potraživanja ili naknada štete iz radnog odnosa za period koji obuhvata i period potraživanja radnika dospjelih na naplatu prije stupanja na snagu ovog zakona i period nakon stupanja na snagu ovog zakona, ukoliko radnici kao tužitelji nemaju dokaz da su se obraćali poslodavcu za internu zaštitu svojih prava u rokovima predviđenim u članu 114. Zakona o radu“.
Iz obrazloženja zahtjeva Općinskog suda u Tuzli slijedi i postavljeno pitanje u smislu: Da li sudovi u takvim slučajevima trebaju odbaciti tužbe u cijelosti ili samo u dijelu koji se odnosi na period nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu F BiH iz novembra 2018. godine, u slučaju da radnik – tužitelj nema dokaza o obraćanju poslodavcu za internu zaštitu svojih prava u rokovima predviđenim članom 114. Zakona o radu?
U konkretnom slučaju predmet potraživanja tužitelja je naknada štete (izgubljene zarade) u vidu manje isplaćene mjesečne plaće za period od 01.07.2017. godine do 07.04.2019. godine, koju tužitelj potražuje u ukupnom iznosu od 5.040,00 KM (sa zakonskom zateznom kamatom počev od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa pa do isplate). U ovom predmetu, radnik se obratio poslodavcu za ostvarivanje svojih prava iz radnog odnosa neposredno prije podnošenja predmetne tužbe, ali za cijeli period potraživanja (od 01.07.2017. godine do 07.04.2019. godine), pa je sporno da li je ovakvim zahtjevom radnik ostvario pravu na sudsku zaštitu.
Tuženi je u odgovoru na tužbu osporio zahtjev tužitelja u cijelosti navodeći da je predmetna tužba podnesena nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, te da u skladu sa odredbom člana 114. tog zakona, tužitelj poslodavcu nije podnio zahtjev za internu zaštitu svojih prava u rokovima predviđenim u zakonu, zbog čega je izgubio pravo na sudsku zaštitu, pa sud treba po službenoj dužnosti tužbu odbaciti.
Pošto je prvostepeni sud dao sopstveno tumačenje spornog pravnog pitanja, to su bile ispunjene sve procesne pretpostavke za dopustivost zahtjeva za rješavanje spornog pravnog pitanja propisane odredbama članova 61a. i 61 b. ZPP.
Na sjednici Građanskog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije BiH od 29.10.2019. godine zauzet je stav da se zbog važnosti predmetnog spornog pravnog pitanja pokrene postupak pred Ustavnim sudom Federacije BiH za ocjenu ustavnosti odredbe člana 9. stav 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu „Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 89/18 od 09.11.2018. godine, kojom je izmijenjena odredba člana 114. stav 2. Zakona o radu „Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj 26/16.
Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine u odredbi člana IV.C.11.(3) je propisano da „Kad Vrhovni sud Federacije, ili Kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajući zakon nije u skladu sa ovim ustavom, obustavit će postupak i predočiti predmet Ustavnom sudu u skladu sa odredbom IV.C.10.(3).52)“.
Iz navedenih razloga, ovaj sud je primjenom citirane odredbe člana IV.C.11.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine odlučio kao u stavu prvom izreke ove odluke.
Obustava postupka rješavanja spornog pravnog pitanja u predmetu Općinskog suda u Tuzli trajat će do donošenja odluke Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
Predsjednica Građanskog odjeljenja
Zdravka Grebo- Jevtić, s.r.
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
VRHOVNI SUD
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Broj: 32 0 Rs 360527 19 Spp
Sarajevo, 27.11.2019. godine
Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, odlučujući o zahtjevu Općinskog suda u Tuzli od 13.9.2019. godine za rješavanje spornog pravnog pitanja u predmetu tog suda broj 32 0 Rs 360527 19 Rs, na osnovu odredbe člana 61. Zakona o parničnom postupku te odredbe člana 18. Pravilnika o unutrašnjem sudskom poslovanju Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta , na sjednici Građanskog odjeljenja održanoj 27.11.2019. godine donio je:
O D L U K U
Obustavlja se postupak po zahtjevu Općinskog suda u Tuzli za rješavanje spornog pravnog pitanja u predmetu tog suda broj: 32 0 Rs 360527 19 Rs.
Postupak će biti nastavljen nakon donošenja Odluke Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
O b r a z l o ž e n j e
Općinski sud u Tuzli je dana 23.09.2019. godine, na osnovu odredbe člana 61. Zakona o parničnom postupku, podnio ovom sudu zahtjev za rješavanje spornog pravnog pitanja, uz koji je dostavio i spis tog suda broj: 32 0 Rs 369527 19 Rs.
Naveo je da se kod tog suda nalazi veliki broj predmeta sa istim i sličnim zahtjevima i dilemama u postupanju, zbog čega je i dostavio ovaj zahtjev na rješavanje Vrhovnom sudu Federacije BiH.
Sporno pravno pitanje je definisano na slijedeći način:
„Kako postupati po tužbama i tužbenim zahtjevima koji su kod suda zaprimljeni nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (09.11.2018. godine), kojim se traži isplata novčanog potraživanja ili naknada štete iz radnog odnosa za period koji obuhvata i period potraživanja radnika dospjelih na naplatu prije stupanja na snagu ovog zakona i period nakon stupanja na snagu ovog zakona, ukoliko radnici kao tužitelji nemaju dokaz da su se obraćali poslodavcu za internu zaštitu svojih prava u rokovima predviđenim u članu 114. Zakona o radu“.
Iz obrazloženja zahtjeva Općinskog suda u Tuzli slijedi i postavljeno pitanje u smislu: Da li sudovi u takvim slučajevima trebaju odbaciti tužbe u cijelosti ili samo u dijelu koji se odnosi na period nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu F BiH iz novembra 2018. godine, u slučaju da radnik – tužitelj nema dokaza o obraćanju poslodavcu za internu zaštitu svojih prava u rokovima predviđenim članom 114. Zakona o radu?
U konkretnom slučaju predmet potraživanja tužitelja je naknada štete (izgubljene zarade) u vidu manje isplaćene mjesečne plaće za period od 01.07.2017. godine do 07.04.2019. godine, koju tužitelj potražuje u ukupnom iznosu od 5.040,00 KM (sa zakonskom zateznom kamatom počev od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa pa do isplate). U ovom predmetu, radnik se obratio poslodavcu za ostvarivanje svojih prava iz radnog odnosa neposredno prije podnošenja predmetne tužbe, ali za cijeli period potraživanja (od 01.07.2017. godine do 07.04.2019. godine), pa je sporno da li je ovakvim zahtjevom radnik ostvario pravu na sudsku zaštitu.
Tuženi je u odgovoru na tužbu osporio zahtjev tužitelja u cijelosti navodeći da je predmetna tužba podnesena nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, te da u skladu sa odredbom člana 114. tog zakona, tužitelj poslodavcu nije podnio zahtjev za internu zaštitu svojih prava u rokovima predviđenim u zakonu, zbog čega je izgubio pravo na sudsku zaštitu, pa sud treba po službenoj dužnosti tužbu odbaciti.
Pošto je prvostepeni sud dao sopstveno tumačenje spornog pravnog pitanja, to su bile ispunjene sve procesne pretpostavke za dopustivost zahtjeva za rješavanje spornog pravnog pitanja propisane odredbama članova 61a. i 61 b. ZPP.
Na sjednici Građanskog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije BiH od 29.10.2019. godine zauzet je stav da se zbog važnosti predmetnog spornog pravnog pitanja pokrene postupak pred Ustavnim sudom Federacije BiH za ocjenu ustavnosti odredbe člana 9. stav 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu „Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 89/18 od 09.11.2018. godine, kojom je izmijenjena odredba člana 114. stav 2. Zakona o radu „Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj 26/16.
Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine u odredbi člana IV.C.11.(3) je propisano da „Kad Vrhovni sud Federacije, ili Kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajući zakon nije u skladu sa ovim ustavom, obustavit će postupak i predočiti predmet Ustavnom sudu u skladu sa odredbom IV.C.10.(3).52)“.
Iz navedenih razloga, ovaj sud je primjenom citirane odredbe člana IV.C.11.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine odlučio kao u stavu prvom izreke ove odluke.
Obustava postupka rješavanja spornog pravnog pitanja u predmetu Općinskog suda u Tuzli trajat će do donošenja odluke Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
Predsjednica Građanskog odjeljenja
Zdravka Grebo- Jevtić, s.r.
