Šta treba imati u vidu prilikom podnošenja apelacije Ustavnom sudu BiH ?
Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana ( rokovi se računaju na dane, a ne na mjesece) kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio. Dopuna apelacije može se podnijeti samo u roku koji teče za apelaciju.
Ako apelant izjavi reviziju, ali ona rješenjem nadležnog suda bude odbačena kao nedopuštena, Ustavni sud smatra da je revizija u tom slučaju neefektivan pravni lijek, pa su konačne odluke u predmetnim slučajevima odluke drugostepenog suda. Dakle, revizija kao vanredni pravni lijek smatrat će se efektivnim i odluka o njemu konačna samo u slučaju da redovni sudovi usvoje ili odbiju taj pravni lijek.
Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje prava zaštićenih Ustavom i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kada ocijeni da apelant nije pretrpio značajniju štetu osim ako poštivanje ljudskih prava, kako je to definirano u Ustavu, zahtijeva razmatranje apelacije u meritumu (član 18. Pravila).
Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana ( rokovi se računaju na dane, a ne na mjesece) kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio. Dopuna apelacije može se podnijeti samo u roku koji teče za apelaciju.
Ako apelant izjavi reviziju, ali ona rješenjem nadležnog suda bude odbačena kao nedopuštena, Ustavni sud smatra da je revizija u tom slučaju neefektivan pravni lijek, pa su konačne odluke u predmetnim slučajevima odluke drugostepenog suda. Dakle, revizija kao vanredni pravni lijek smatrat će se efektivnim i odluka o njemu konačna samo u slučaju da redovni sudovi usvoje ili odbiju taj pravni lijek.
Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje prava zaštićenih Ustavom i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kada ocijeni da apelant nije pretrpio značajniju štetu osim ako poštivanje ljudskih prava, kako je to definirano u Ustavu, zahtijeva razmatranje apelacije u meritumu (član 18. Pravila).
